S vremenom, sve veći broj osoba koji žele da daju prednost svojom zdravlju postepeno teži prirodnim lijekovima. Rastući trošak i ograničena efikasnost farmaceutskih proizvoda, zajedno sa njihovim potencijalnim štetnim efektima, učinili su ih manje poželjnim za pojedince koji vode računa o zdravlju. Danas je naš fokus na voću koje ima izuzetne zdravstvene prednosti, što ga čini izuzetnim izborom za ljudsku ishranu.
- Kako se približavamo nadolazećoj ljetnoj sezoni, od izuzetne je važnosti poduzeti proaktivne mjere u jačanju imunološkog sistema kako biste se borili protiv umora i spriječili iscrpljenost tokom odmora. U tom kontekstu, smokva, voće koje se u ovim regijama često zanemaruje, sve više se prepoznaje kao izvanredno voće sa mnoštvom zdravstvenih prednosti, što je čini neprocjenjivom komponentom vašeg režima ishrane. Ključni aspekt leži u priznavanju izuzetnih svojstava koje posjeduje lišće smokve i suzdržavanju od zanemarivanja njihovog potencijala.
Od ovih listova, koji obiluju antioksidansima i vlaknima, može se napraviti “eliksir života”, poznat kao čaj. Primarni cilj je da se informacije prenesu na sveobuhvatniji način. Listovi smokve sadrže niz vitamina, kao što su A, B1 i B2, kao i esencijalne minerale kao što su kalcijum, gvožđe, mangan, fosfor, kalijum i natrijum.
Osim što se koristi za pravljenje čaja, listovi smokve se preporučuju i za žvakanje, posebno osobama sa čirom na želucu. Ovaj izvanredan napitak nudi značajne prednosti za osobe sa bronhitisom, dijabetesom, visokim krvnim pritiskom ili čirom na želucu. Opsežna istraživanja su pokazala da konzumacija čaja od listova smokve efikasno se bori protiv visokog krvnog pritiska i nivoa triglicerida, pružajući dodatnu zaštitu srcu i krvnim sudovima. Dok se same smokve ne preporučuju osobama sa dijabetesom zbog sadržaja šećera, listovi smokve služe kao zdrava i isplativa alternativa za ovu grupu.
Ako želite lišće smokve sačuvati za buduću upotrebu, jednostavna metoda uključuje njihovo sušenje u udobnosti vlastitog doma. Proces započinje temeljnim pranjem listova i ostavljanjem da se ocijede na čistom kuhinjskom ručniku. Nakon što se dobro osuše, pažljivo rasporedite listove smokve na slojeviti peškir u dobro provetrenom prostoru, vodeći računa da budu zaštićeni od direktne sunčeve svetlosti.
Koristeći ovu nekomplikovanu, ali efikasnu tehniku, možete zadržati korisna svojstva listova smokve za kasniju upotrebu. Smokve, voće koje se obično nalazi u regijama koje karakteriše topla i sušna klima, uzgaja se ne samo u mediteranskim zemljama već i na Bliskom istoku. Sa biološke tačke gledišta, smokva se može opisati kao obrnuti cvijet, čije latice rastu unutar ploda dok ne dostigne zrelost i postane ukusno voće u kojem uživamo. Sa izvanrednom lepezom od preko 800 različitih sorti, Turska je vodeći proizvođač smokava. I svježe i sušene smokve mogu se pohvaliti obiljem esencijalnih nutrijenata, koji služe kao odličan izvor željeza, kalcija, kalija, vitamina B, dijetalnih vlakana i antioksidansa.
Suhe smokve se mogu pohvaliti impresivnom koncentracijom kalcija, nadmašujući jogurt kada se uporede jednake težine od 100 g. Ove smokve su stekle svjetsko priznanje kao prirodno rješenje za zatvor, zahvaljujući izuzetno visokom sadržaju dijetalnih vlakana koja čak nadmašuju ovsene pahuljice. Štaviše, smokve su poznate po svom bogatom asortimanu antioksidanata, koji obuhvataju različite karotenoide poput luteina, zeaksantina, alfa i beta-karotena, kao i fenole poput galne i hlorogenske kiseline (koje se obično nalaze u kafi), flavonoide poput rutina i kvercetina, antocijanini.
- Iako tamnoljubičaste sorte smokava posjeduju najveću količinu antioksidansa, potpuno zrele zelene sorte smokava također posjeduju značajnu količinu. Važno je znati da se, kao i kod brojnih drugih voćnih sorti, većina antioksidansa smokve nalazi u kožici, pa ih je preporučljivo konzumirati netaknute pokožice. Slovenačka istraživanja su pokazala da septembarska berba smokava, koja predstavlja drugu berbu, pokazuje još veći sadržaj antioksidansa u odnosu na one koje sazrijevaju u julu.
Određene osobe, poput onih s upalnom bolešću crijeva, osoba koje se podvrgavaju pripremama za kolonoskopiju i onih u procesu oporavka od operacije crijeva, mogu naići na ograničenja ili čak zabranu konzumacije smokava. Nadalje, osobe s aktivnim divertikulitisom, koji karakterizira upala divertikula debelog crijeva, trebaju se kloniti sitnih sjemenki prisutnih u smokvama. Međutim, nakon što se upala smanji, preporučljivo je uključiti dijetu bogatu vlaknima, nakon čega se smokve mogu ponovo uvesti kao dio dobro zaokruženog plana obroka.
