Ako se nađete kako mrmljate dok obavljate neki zadatak ili se pripremate za značajnu raspravu, nema potrebe za neugodnošću. Ovo ponašanje zapravo može biti korisno; razloge ćemo istražiti u nastavku teksta.
Istraživanja u znanstvenoj zajednici pokazuju da pojedinci koji se bave samogovorom posjeduju izvanredne kognitivne sposobnosti i da uopće ne ukazuju na iracionalne percepcije. Zaista, razgovor sa samim sobom može poslužiti kao pokazatelj genijalnosti.
Zašto se samodijalog ne smatra neobičnim? Brojni pojedinci priznaju da se često upuštaju u samogovor, bilo kroz mrmljanje tijekom rada ili vokaliziranje pitanja. Ova metoda interne komunikacije može poboljšati koncentraciju i olakšati kreativno rješavanje problema. Mnogi navode da pomaže u fokusiranju na zadatak, organizaciji misli, pa čak i povećava produktivnost.
Na primjer, kada sastavljate značajan dio teksta ili tražite predmet, možete pronaći sebe kako tiho artikulirate misli ili razjašnjavate pojmove sami sebi. Čini se da je ovo ponašanje potkrijepljeno znanstvenim dokazima.
Znanstveno istraživanje — kakav je utjecaj samogovora na stimulaciju mozga? Psiholog Gary Lupyan izveo je eksperiment u kojem je sudjelovalo 20 volontera koji su imali zadatak zapamtiti popis artikala koji se obično nalaze u supermarketu. Sudionici su bili podijeljeni u dvije skupine; jednoj grupi je naloženo da glasno ponovi nazive predmeta koje traže, kao što je “banana”, dok je druga grupa šutke izvršila zadatak. Nalazi su pokazali da su pojedinci koji su artikulirali nazive predmeta mogli brže prepoznati i locirati željene predmete.
- Lupyan je naznačio da je njegova česta sklonost mrmljanju dok traži predmete poslužila kao poticaj za ovo istraživanje. Nalazi su bili nedvosmisleni – razgovor sa samim sobom nije samo bezazlena praksa; nudi i nekoliko kognitivnih prednosti.
Koje je obrazloženje iza dobrobiti samogovora? Psiholozi Gary Lupyan i Daniel Swigley dali su značajna zapažanja: pojedinci koji se upuštaju u samo-dijalog pokazuju poboljšane kognitivne sposobnosti koje olakšavaju njihovu produktivnost i postignuća. U nastavku je nekoliko ključnih razloga:
1. Pobuđuje prisjećanje
Prilikom verbalizacije informacija, mozak uključuje senzorne procese koji pospješuju zadržavanje pamćenja. Artikuliranje riječi omogućuje vizualizaciju pojmova, čime se olakšava prisjećanje i prepoznavanje. Na primjer, nakon glasnog ponavljanja riječi “banana”, mozak odmah priziva sliku voća, što pomaže u njegovom bržem prepoznavanju u fizičkom okruženju.
2. Pomaže u održavanju koncentracije
Verbaliziranje vaših postupaka kroz samogovor može poboljšati vašu koncentraciju na trenutni zadatak. Artikulirajući ono čime se bavite, vaš je mozak bolje opremljen da se koncentrira na neposredni cilj. Na primjer, nakon što izgovorite riječ “banana”, um odmah priziva sliku predmeta, olakšavajući tako njegovu identifikaciju. Ipak, ova tehnika je najučinkovitija kada posjedujete jasnu mentalnu reprezentaciju objekta koji tražite.
3. Pomaže u procesu mentalne jasnoće.
Ponekad se razne misli bore za naš fokus, od kojih su neke korisne, dok druge samo odvlače pažnju. Sudjelovanje u samodijalogu može pomoći u obradi emocija i postizanju osjećaja smirenosti tijekom razdoblja tjeskobe, ljutnje ili zbunjenosti. Prema psihologinji Lindi Sapadin, samorazgovor omogućuje pojedincima da razjasne svoje misli, identificiraju što je važno i donesu bolje informirane odluke.
Uloga samorazgovora u postizanju uspjeha Uključivanje u česti samodijalog ukazuje na korištenje značajnog kognitivnog resursa koji poboljšava fokus, zadržavanje pamćenja i sposobnost donošenja odluka.
Umjesto da se doživljava kao neobična, ova praksa je karakteristika koja može dovesti do povećane produktivnosti, bolje organizacije i poboljšane mentalne jasnoće. Razgovor sa samim sobom može poslužiti kao kanal za iznimnu intelektualnu izvedbu, što je potkrijepljeno znanstvenim dokazima.
