I dalje imamo nesretnu razliku po tome što imamo najveću stopu smrtnosti od raka pluća, kao i najveću stopu incidencije u Evropi. Dr Goran Stojanović, lekar primarne zdravstvene zaštite i specijalista pulmologije Instituta za plućne bolesti Vojvodine, Sremska Kamenica, u intervjuu za Zdravlje Kurir govori o početnim znacima na koje treba obratiti pažnju, preventivnim merama i revolucionarnim tretmanima.
Koji znakovi bi trebali biti svjesni kao potencijalni rani pokazatelji raka pluća? Prema rečima dr Stojanovića, početni znak potencijalnog problema je uporan kašalj, praćen opštom nelagodnošću, upalom zglobova, iskašljavanjem i prisustvom krvnih ugrušaka. Ovi simptomi nisu tipični i ne treba ih zanemariti. Kašljanje svaki dan ili iskašljavanje krvi ujutro nije normalna pojava. Stoga bi osobe s genetskom predispozicijom za maligne bolesti trebale dati prednost preventivnim mjerama, kao što je rendgensko snimanje pluća. Što se tiče prevalencije raka pluća i unapređenja programa skrininga u Vojvodini, gde je Srbija trenutno? Nažalost, postigli smo ozloglašenu razliku po tome što imamo najveću stopu smrtnosti od raka pluća. U pogledu rasprostranjenosti ove bolesti, trenutno smo u rangu sa Mađarskom u Evropi, što nas svrstava među prve nacije. Prema rečima dr Stojanovića, u našoj populaciji postoji nedostatak adekvatne svesti o merama primarne i sekundarne prevencije u Srbiji.
Prema njegovoj izjavi, prva mera prevencije je nesporno zabrana pušenja, dok je sledeća mera skrining, koji se sprovodi u nadležnosti Vojvodine u koordinaciji Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo i Instituta za plućne bolesti Vojvodine. Koje specifične demografije pacijenata treba češće pregledavati? U Srbiji značajnoj većini pacijenata, preko 65 odsto, dijagnostikuje se uznapredovali stadijum bolesti, tačnije treći i četvrti stadijum. Za osobe sa porodičnom istorijom ovog poremećaja, posebno za one koji imaju 50 ili više godina i pušače, važno je da se podvrgavaju redovnim pregledima.
Čak se desi da nemate simptoma , potrebno je razmotriti rendgenski snimak pluća. Ovaj savet daje dr Stojanović, istakao je premijer. Što se tiče terapija, uvođenje prvog biološkog lijeka dogodilo se 2011. godine, nakon čega je uslijedilo pokretanje imunoterapije koju pokriva fond 2020. Nova lista lijekova je veoma zadovoljavajuća, jer uključuje dodatnu opciju monoimunoterapije.
Osim toga, pacijenti s uznapredovalom bolešću i visokim malignim opterećenjem, koje karakteriziraju višestruka metastatska mjesta, sada mogu imati koristi od kombinirane imunoterapije uz kemoterapiju. Nadalje, biološka terapija treće generacije dodana je pozitivnoj listi, posebno za liječenje prve linije. Pravovremeno otkrivanje raka ključno je za mogućnost izlječenja. Prema rečima doktora Stojanovića, mogućnost izlečenja raka pluća postoji samo kada se otkrije u početnoj ili kasnijoj fazi. Ipak, pojedinci u kasnijim fazama bolesti mogu doživjeti produženi životni vijek od nekoliko godina uz pomoć inovativnih tretmana. Fokus naše rasprave sada se pomjera na liječenje pacijenata u uznapredovalom stadijumu raka, konkretno stadijumu tri B i četiri, gdje je naglasak na preživljavanju. Vremenski okvir za ove pacijente se proteže više od godinu dana, obuhvatajući više godina. Iako su u stanju da nastave normalan život, još uvijek postoji strah od stalnog prisustva raka. S druge strane, kada uzmemo u obzir prvi i drugi stadijum bolesti, možemo sa sigurnošću govoriti o izlječenju. U ovim slučajevima s ponosom možemo izjaviti da je rak uspješno operiran i izliječen. Stoga je za nas ključno da ponovo razmotrimo i damo prioritet mjerama primarne i sekundarne prevencije, te pažljivo razmislimo o njima. Ova osećanja ponavlja i dr Stojanović, premijer, završavajući svoje izlaganje.
