Za one koji uživaju u prženoj ribi i žele hrskaviji, manje masni rezultat, postoji trik koji vrijedi isprobati. Umjesto brašna, odlučite se za zgušnjivač poput kukuruznog škroba kako biste postigli idealan zaštitni sloj na ribi.
Ova debljina djeluje kao barijera, sprječava prekomjerno upijanje ulja, a istovremeno zadržava onu divnu hrskavost i izvrstan okus.
Za prženje je potrebno
-1 kg ribe (bilo morske ili riječne),
-3 žličice soli,
1- žličica papra,
-1 žličica češnjaka u prahu
-i bilo koji drugi začini po vašoj želji.
Ne zaboravite imati ulje pri ruci.
Za pripremu ribe narežite je na manje komade i posolite po želji. Začinjenu ribu stavite u hladnjak, najbolje preko noći, iako će biti dovoljno i nekoliko sati prije prženja. Ulijte temeljac u zdjelu i umiješajte žličicu soli, papra, češnjaka u prahu i bilo koje dodatne začine koje preferirate. Provjerite jesu li svi sastojci dobro izmiješani.
Kako biste stvorili optimalno okruženje za kuhanje, ulijte dovoljno ulja u duboku posudu, pazeći da riba može slobodno da se kreće unutar nje. Ulje dobro zagrijte dok ne postigne idealnu temperaturu.
Izvadite ribu iz hladnjaka i svaki komad obilato premažite smjesom za zgušnjavanje prije nego što ih nježno uronite u zagrijano ulje. Postignite savršenu zlatnosmeđu i hrskavu teksturu prženjem ribe, pazeći da je okrenete prema potrebi za ravnomjerno prženje sa svih strana. Kako biste poboljšali ovaj specijalitet, razmislite o posluživanju pržene ribe uz krumpir ili neku drugu dodatnu opciju salate.
BONUS TEKST:
Brojne su dobrobiti koje riba pruža tijelu. Ne samo da sadrži nezasićene masnoće, koje su ključne za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, smanjenje stresa i povećanje fokusa, već je i vrijedan rezervoar mineralnih soli.
Prisutnost omega 3 masnih kiselina u ribi doprinosi održavanju zdrave razine kolesterola i služi kao učinkovita preventiva protiv kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, riba je vrijedan izvor esencijalnih vitamina i minerala. Naime, morska riba sadrži velike količine joda, kalija, natrija i bakra, dok slatkovodna riba sadrži nešto manje količine natrija i joda.
Sve sorte ribe sadrže vitalne vitamine B skupine (B1, B2, B6 i B12) koji su ključni za pravilan rad živčanih stanica. Kalcij se, s druge strane, pretežno nalazi u ribljim ljuskama. Stoga je korisno povremeno uključiti sitnu ribu u prehranu.
Kada je riječ o održavanju zdravog tijela, masna riba je odličan izbor. Ipak, važno je biti oprezan pri odabiru i pripremi ribe. Riba je bogata esencijalnim bjelančevinama koje čine oko 20% njihovog sastava.
Osim toga, sadrže saharide, a imaju malo masti. Prisutnost ribljeg ulja dodatno povećava njihovu nutritivnu vrijednost, pa ni konzumacija masne ribe ne predstavlja nikakvu štetu organizmu, za razliku od konzumacije masne svinjetine.
Različite vrste riba imaju različite postotke udjela masti, što im omogućuje kategorizaciju u različite skupine. Nemasna riba, poput bakalara, oslića, miša, lista i raže, sadrži manje od 2% masti. Tu su i nemasne ribe, poput inćuna, zubaca, sardina, pastrva i škarpina, koje imaju udio masti od 2-5%. Polumasna riba, uključujući cipal, iverak, tunu i sabljarku, sadrži 5-10% masti. Na kraju, tu su i masne ribe, poput lososa, skuše i jegulje, koje imaju više od 10% masti.
Preporučuje se uključivanje ribe u prehranu, minimalno jednom tjedno. Ipak, važno je ribu pripremati na zdrav način. Izbjegavajte prženje ribljih fileta u prevelikim količinama ulja jer to nije u skladu s pravilnom prehranom. Umjesto toga, birajte svježu ribu umjesto one smrznute i odaberite manju ribu, jer ona obično ima niže razine žive. Važno je napomenuti da bakalar daje istu količinu proteina kao i govedina.
