U suvremenom društvu stres se pojavio kao glavni problem koji ozbiljno narušava zdravlje, pridonosi umoru i povećava rizik od srčanog udara, hipertenzije i poremećaja mentalnog zdravlja.
Dok medicina nerijetko nudi farmakološke lijekove u obliku lijekova za smirenje, cijenjeni liječnik dr. Branimir Nestorović ističe dostupnost brojnih prirodnih i zdravih strategija koje mogu učinkovito ublažiti stres bez nuspojava koje se obično povezuju s lijekovima.
Izazovi suvremenog upravljanja stresom
Liječenje stresa u suvremenom kontekstu često uključuje korištenje anksiolitika i sedativa. Iako ti lijekovi mogu pružiti kratkoročno olakšanje, oni nose rizik od ovisnosti i mogu nepovoljno utjecati na kognitivne funkcije. Istraživanja pokazuju da pretjerana uporaba takvih lijekova često rezultira paradoksalnim učinkom; umjesto postizanja stanja smirenosti, pojedinci mogu iskusiti povećanu razinu tjeskobe i napetosti.
Suvremena medicina često zanemaruje alternativne pristupe poput vježbi disanja, eteričnih ulja, joge i metoda opuštanja. Ovo naglašava nužnost informiranja pojedinaca o različitim opcijama dostupnim svima, koje ne zahtijevaju farmakološku intervenciju.
Kako ublažiti stres? Temeljna sugestija dr. Nestorovića je savladati umijeće reći “ne” i suzdržati se od prihvaćanja većeg broja odgovornosti nego što je čovjek u stanju nositi. Preopterećenost profesionalnim i osobnim obvezama, zajedno s pretjeranim obavljanjem više zadataka istovremeno, rezultira upornim osjećajem pritiska i umora. Dok su žene možda sklonije obavljanju više zadataka istovremeno, trebale bi izbjegavati istodobno obavljanje prevelikog broja zadataka.
Kloniti se pojedinaca koji se često nazivaju “energetskim vampirima” može donijeti značajne prednosti. Takvi pojedinci iscrpljuju vašu vitalnost, ostavljajući vas umornima nakon svake interakcije. Osim toga, upravljanje vašim neposrednim okruženjem je ključno; na primjer, ako vas vijest uznemiri, razmislite o isključivanju televizije ili suzdržavanju od čitanja negativnih članaka. Ako gužve i promet izazovu frustraciju, istražite alternativne rute do posla koje vam mogu pružiti mirnije iskustvo putovanja na posao.
Odgovor na stresne situacije U slučaju da se nađete u stresnoj situaciji, ključno je suzdržati se od potiskivanja emocija. Čin skrivanja frustracija može rezultirati povećanom napetosti i unutarnjom tjeskobom. Umjesto toga, bitno je otvoreno artikulirati svoje stavove, uspostaviti jasne granice i spriječiti nepotrebno zamaranje.
Kada se suočite s nepromjenjivom situacijom, preporučljivo je prigrliti prihvaćanje, umjesto da podlegnete iritaciji. Na primjer, biti uhvaćen u prometu može predstavljati povoljan trenutak da uživate u glazbi koju preferirate ili da se uključite u obrazovni podcast. Nadalje, bitno je njegovati realnija očekivanja i od sebe i od drugih; težnja za savršenstvom često rezultira stalnim nezadovoljstvom i povišenom razinom stresa.
Ublažavanje stresa može se značajno postići kretanjem i tjelesnom aktivnošću. Redovito bavljenje fizičkim naporom – bilo da je to hodanje, vožnja bicikla ili odabiranje stepenica umjesto dizala – može poboljšati raspoloženje i ublažiti štetne učinke povezane sa stresom.
Nedavne studije pokazuju da srce može utjecati na mozak stimulirajući određena područja, uključujući hipokampus, koji ima vitalnu ulogu u pamćenju. Dugotrajna izloženost stresu može nanijeti štetu ovoj regiji mozga, što rezultira izazovima povezanim s pamćenjem i fokusom. Dosljedna tjelesna aktivnost pridonosi jačanju neuronskih veza i ublažava štetne učinke stresa.
Ne može se precijeniti važnost društvenih veza i humora. Kao inherentno društvena bića, ljudi zahtijevaju interakciju s drugima kako bi podržali svoje mentalno blagostanje. Pojedinci koji prolaze kroz izolaciju ili koji previše vremena posvećuju društvenim mrežama umjesto da se uključe u iskrenu komunikaciju s drugima, često pokazuju veću ranjivost na depresiju i anksioznost.
Smijeh služi kao prirodni lijek za stres. Studije pokazuju da osobe koje se češće smiju smiju imaju snažniji imunološki sustav, pokazuju smanjenu razinu hormona stresa i osjećaju smanjenu bol. Čin smijanja potiče opuštanje mišića, ublažava napetost i poboljšava cjelokupno tjelesno blagostanje. Oni koji održavaju veselu narav i često se smiješe lakše se nose s izazovima i pokazuju manju osjetljivost na sukobe.
Bavljenje hobijima i kreativnim bavljenjem služi kao učinkovit oblik antistresne terapije. Sudjelovanje u aktivnostima u kojima uživate, poput čitanja, pisanja, vrtlarstva ili kuhanja, nakon napornog dana može uvelike poboljšati nečije raspoloženje i ublažiti napetost.
Dr. Nestorović ističe kako hobiji služe ne samo kao sredstvo opuštanja već i kao prilika za uspostavljanje ravnoteže između obaveza i uživanja u svakodnevnom životu. Pojedinci koji dosljedno izdvajaju vrijeme za ispunjene aktivnosti imaju niže razine kroničnog stresa i tjeskobe.
Stres je neizbježan aspekt postojanja; međutim, naš pristup upravljanju njime značajno utječe na naše cjelokupno zdravlje i kvalitetu života. Umjesto pribjegavanja lijekovima i štetnom ponašanju, razne prirodne tehnike mogu učinkovito ublažiti stres.
Početni korak uključuje prepoznavanje izvora stresa i razvijanje strategija za njihovo izbjegavanje ili upravljanje njima. Uključivanje u redovitu tjelesnu aktivnost, poticanje pozitivnih društvenih interakcija, prihvaćanje humora, održavanje pravilne prehrane i bavljenje hobijima mogu uvelike poboljšati mentalno i tjelesno blagostanje.
- Transformacije ne moraju biti značajne; čak i skromne radnje, poput utišavanja telefona prije spavanja, uživanja u šetnji prirodom ili dijeljenja smijeha s prijateljima, mogu donijeti značajne koristi. Cilj nije u potpunosti iskorijeniti stres, već steći sposobnost upravljanja njime na način koji čuva naše blagostanje i radost.
