Lijek za stres i depresiju, prema prijedlogu renomiranog liječnika Branimira Nestorovića, rješava izazove današnjeg ubrzanog načina života koji nerijetko rezultira kroničnim stresom štetnim kako za psihičko tako i za fizičko zdravlje.
U takvim okolnostima mnogi pojedinci posežu za lijekovima poput anksiolitika, što može dovesti do nuspojava i potencijalne ovisnosti. Ipak, cijenjeni doktor Branimir Nestorović predstavlja alternativnu metodu “liječenja” stresa i depresije bez oslanjanja na lijekove ili štetne navike.
Ograničenja klasične medicine Moderna medicina često lijekove predstavlja kao lijek za stres, a zanemaruje alternativne, prirodnije metode poput eteričnih ulja, vježbi disanja, joge i tehnika opuštanja. Prema dr. Nestoroviću, perspektiva promjene načina života često je nepraktična u suvremenom društvu. Preporuča umjerenost i promišljen odabir svakodnevnih praksi koje mogu pridonijeti izloženosti stresu.
Osnovne strategije za ublažavanje stresa
Suzdržite se od preuzimanja pretjeranih odgovornosti. Važno je svladati umijeće reći “ne” kada obveze postanu prevelike. Obavljanje više zadataka istovremeno, osobito kada pokušavate upravljati s nekoliko zadataka istovremeno, može dovesti do značajnog stresa. Iako se žene mogu učinkovitije nositi s multitaskingom, trebale bi izbjegavati preopterećenje gomilanjem obaveza.
Prepoznajte one koji vam crpe energiju. Klonite se osoba koje iscrpljuju vaše emocionalne resurse ili izazivaju stres. Interakcije s takvim ljudima često rezultiraju osjećajem emocionalnog umora. Ključno je prepoznati te pojedince i uspostaviti granice unutar tih odnosa.
Prilagodba na stresne okolnosti je ključna. Kada se suočite sa stresnim scenarijem, kao što je uhvaćenost u prometu, razmislite o usvajanju pozitivnijeg pristupa. Umjesto da dopustite frustraciji da zavlada, iskoristite to vrijeme za uživanje u omiljenoj glazbi ili razmišljanje o pozitivnim mislima. Promjena gledišta može znatno ublažiti napetost.
Uklonite težnju za perfekcionizmom. Nerealno visoka očekivanja od sebe i drugih često dovode do povećanog pritiska. Razmislite o smanjenju ovih očekivanja i prihvaćanju ideje da je dovoljno biti kompetentan, umjesto da težite savršenstvu.
Artikulirajte svoje emocije. Čin potiskivanja osjećaja samo povećava razinu stresa. Ako vas netko uznemiri, preporučljivo je da ljubazno izrazite svoje stajalište ili se ispričate prije nego što se odvojite. Otvorena komunikacija i transparentnost značajno doprinose ublažavanju raznih napetosti.
Tjelesna aktivnost je najučinkovitiji lijek za stres, ističe dr. Nestorović, ističući nužnost kretanja u borbi protiv ovog problema. Redovito tjelesno vježbanje ne samo da poboljšava funkcionalnost srca i mozga, već također igra ključnu ulogu u snižavanju razine hormona stresa. Aktivnosti kao što su brzo hodanje, vožnja bicikla, penjanje stepenicama ili ples mogu značajno podići raspoloženje i ojačati otpornost na stres.
Istraživanja pokazuju da bavljenje tjelesnom aktivnošću pospješuje funkcioniranje hipokampusa, regije mozga bitne za pamćenje, koje često propada zbog kroničnog stresa. Važno je napomenuti da je za postizanje ovih prednosti dovoljna umjerena tjelesna aktivnost; naporni treninzi u teretani nisu potrebni.
Važnost komunikacije i humora ne može se precijeniti. Kao društvena bića, ljudi zahtijevaju međuljudsku komunikaciju za optimalno mentalno blagostanje. Dr. Nestorović ističe da je uspostavljanje veza s drugima ključno za ublažavanje osjećaja izoliranosti. Tvrdi da je smijeh ključan u ublažavanju stresa. Pojedinci koji se često smiju smiju pokazivati poboljšano funkcioniranje imunološkog sustava, smanjene razine hormona stresa i smanjeni osjećaj boli.
Smijeh ne samo da ublažava napetost i ublažava osjećaje depresije, već njegov inherentni društveni aspekt također čini pojedince koji se smiju smijehom privlačnijim i cijenjenijim u društvu.
Bavljenje hobijem kao načinom opuštanja može pružiti osjećaj mira i ispunjenja nakon zahtjevnog dana. Bilo da volite čitati, slikati, vrtlariti ili, kako je to opisao dr. Nestorović, pisati blogove, ove aktivnosti nude priliku da se odvojite od izazova i otkrijete zadovoljstvo u rutinskim poslovima.
Prema uputama dr. Nestorovića, rješavanje stresa i depresije zahtijeva usvajanje pragmatičnije perspektive života. Anksioznost često proizlazi iz nerealnih očekivanja i neutemeljenih strahova.
Suprotno tome, poticanje povezanosti s drugima, bavljenje tjelesnom aktivnošću i prihvaćanje smijeha mogu pridonijeti postizanju unutarnjeg mira.
Prihvaćanjem situacija koje se ne mogu promijeniti, postavljanjem osobnih granica i uživanjem u jednostavnim radostima svakodnevnog života, pojedinci mogu značajno smanjiti razinu stresa i poboljšati ukupnu kvalitetu života.
Neophodno je više pažnje posvetiti vlastitoj dobrobiti i izvorima svoje sreće, jer su radost i smijeh najučinkovitiji lijekovi.
