Poznata onkologinja, specijalistica s dugogodišnjim iskustvom u prevenciji i liječenju karcinoma, nedavno je u razgovoru za jedan zdravstveni portal otkrila koje namirnice nikada ne kupuje niti preporučuje svojim pacijentima.
Razlog nije samo u njihovom nutritivnom sastavu, već i u činjenici da dugoročno mogu povećati rizik od razvoja ozbiljnih bolesti, uključujući i rak. Njezina lista izazvala je veliko zanimanje javnosti jer se na njoj nalaze namirnice koje mnogi svakodnevno konzumiraju, nesvjesni mogućih posljedica.
Prva namirnica koju onkologinja izbjegava su prerađeni mesni proizvodi kobasice, hrenovke, salame i paštete. Iako su praktični i ukusni, ona upozorava da ovi proizvodi sadrže konzervanse poput nitrata i nitrita, koji se u tijelu mogu pretvoriti u kancerogene spojeve. Svjetska zdravstvena organizacija već je ranije potvrdila da je konzumacija prerađenog mesa povezana s povećanim rizikom od raka debelog crijeva. Umjesto toga, savjetuje se biranje svježeg mesa, ribe ili biljnih izvora proteina poput mahunarki.
Druga namirnica s njezine „crne liste“ su gazirani i zaslađeni napici. Ova pića ne sadrže nikakve hranjive tvari, a obiluju rafiniranim šećerom koji doprinosi gojaznosti, dijabetesu i upalnim procesima u organizmu. Onkologinja objašnjava da šećer može posredno uticati na razvoj tumorskih stanica jer podstiče hronične upale i oslabljuje imunitet. Umjesto sokova, preporučuje običnu vodu s kriškom limuna, biljne čajeve ili svježe cijeđene sokove bez dodatka šećera.
Na trećem mjestu nalazi se bijelo brašno i proizvodi od njega. Iako je dio tradicionalne prehrane, onkologinja ističe da bijelo brašno prolazi kroz proces rafiniranja u kojem se uklanjaju gotovo svi vitamini, minerali i vlakna. Takve namirnice brzo podižu nivo šećera u krvi i mogu dovesti do inzulinske rezistencije, što dodatno povećava rizik od raka dojke, gušterače i drugih organa. Umjesto bijelog, savjetuje konzumiranje integralnog brašna, raži, heljde ili zobi.
Četvrta namirnica koju izbjegava su industrijski pržene grickalice poput čipsa i krekera. Osim što su bogate trans-mastima i solju, prilikom njihove pripreme na visokim temperaturama nastaje akrilamid – hemijska supstanca koja se povezuje s razvojem karcinoma. Onkologinja napominje da su ovakvi proizvodi posebno opasni za djecu, jer se njihovo tijelo još razvija i osjetljivije je na toksične spojeve. Kao zdraviju alternativu navodi orašaste plodove, sjemenke ili domaće grickalice pripremljene u pećnici.
Na petom mjestu nalaze se namirnice s umjetnim zaslađivačima. Iako mnogi vjeruju da su one „zdravija“ verzija šećera, istraživanja pokazuju da dugotrajna konzumacija određenih zaslađivača može utjecati na crijevnu mikrofloru i metaboličke procese. Onkologinja dodaje da su neke studije povezale umjetne zaslađivače s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, pa čak i određenih vrsta karcinoma. Umjesto toga, preporučuje prirodne zaslađivače poput meda, stevije ili male količine smeđeg šećera.
Ona naglašava da je ključ zdravlja u umjerenosti i svjesnom izboru hrane. Nije cilj strogo se odreći svega što volimo, već prepoznati koje namirnice tijelu čine više štete nego koristi. Važno je čitati deklaracije, birati što prirodnije i manje obrađene proizvode, te davati prednost svježem voću, povrću i cjelovitim žitaricama.
„Hrana može biti naš najbolji lijek, ali i najbrži put prema bolesti“, zaključuje onkologinja. „Zato nije dovoljno samo izbjegavati ono što je štetno – potrebno je unositi ono što njeguje naše tijelo iznutra.“
Njezina poruka jasna je: svakodnevni izbori na tanjiru imaju dalekosežne posljedice. Ako svjesno biramo zdrave, prirodne namirnice i smanjimo unos prerađenih proizvoda, naš organizam ima veće šanse da ostane snažan i otporan na bolesti.
