Kako čovjek stari, vjerojatnost razvoja bolesti srca raste, naglašavajući iznimnu važnost održavanja zdravog srca. Prema Nacionalnom institutu za starenje, vjerojatnost razvoja bolesti srca raste kako pojedinci stare, osobito nakon što navrše 65 godina.
Ovaj povećani rizik uključuje i moždani i srčani udar. Dr. Bernardo Acevedo-Mendez iz bolnice North Shore pojašnjava da proces starenja dovodi do raznih transformacija, poput ukrućenja arterija i nakupljanja plaka, što u konačnici može rezultirati kardiovaskularnim bolestima.
Prema dr. Lauri Verde, istaknutoj stručnjakinji za zdravlje kardiovaskularnog sustava, na zdravlje srca mogu utjecati promjene u tijelu i načinu života. Inzulinska rezistencija, koja povećava vjerojatnost razvoja dijabetesa, prevladava među starijim odraslim osobama. Osim toga, bolovi u zglobovima i ograničenja koja proizlaze iz artritisa često dovode do smanjene tjelesne aktivnosti.
Iako nemamo kontrolu nad čimbenicima kao što su dob i vremenske prilike, postoje mjere koje možemo primijeniti kako bismo poboljšali zdravlje našeg srca. Ključni korak je izbjegavanje hrane bogate natrijem i jako prerađene hrane, budući da mogu povisiti krvni tlak, primarni faktor rizika za srčane bolesti. Dr. Acevedo-Mendez i dr. Nadim Gelo naglašavaju važnost umjerenog unosa soli i prerađene hrane.
Istraživanja su pokazala da smanjenje unosa natrija kroz dijetu s niskim udjelom natrija ima potencijal za smanjenje razine krvnog tlaka. Suprotno tome, konzumacija prekomjernih količina ultraprerađene hrane povezana je s povećanim rizikom od srčanih bolesti. Kako bi se promicalo zdravlje srca, preporučljivo je usvojiti hranjivu prehranu koja uključuje velike količine voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i ribe.
Dodatno, preporuča se zamijeniti nezdrave masnoće biljnim uljima poput maslinovog ili ulja avokada. Kako pojedinci stare, postaje ključno kloniti se štetnih navika kao što su sjedilački način života, pušenje i zanemarivanje redovitih liječničkih pregleda kako bi se održalo zdravo srce. Bavljenje tjelesnom aktivnošću ne samo da pogoduje tjelesnom blagostanju, već također pozitivno utječe na raspoloženje i mentalno zdravlje, u konačnici smanjujući rizik od srčanih bolesti, kako je naglasio dr. Vedder. Pravodobni liječnički pregledi i brza reakcija na bilo kakve simptome mogu imati ključnu ulogu u prevenciji težih srčanih problema.
