Za uzgajivače paprike početnike posao sadnje paprike može biti prilično zahtjevan. Kako bi se zajamčio najbolji mogući rast i obilan prinos ovih mladih biljaka, ključno je zadovoljiti njihove specifične potrebe za sunčevom svjetlošću, ishranom i postupkom presađivanja.
Kako bi se postiglo bujno lišće, iznimno cvjetanje i obilne žetve, od vitalne je važnosti da se ovim biljkama posveti pažljiva njega i pažnja. Nadalje, imate priliku napraviti domaći prilog koristeći samo tri lako dostupna sastojka koja se nalaze u vašoj kuhinji. Dopustite mi da vam predstavim potrebne stavke.
Potrebni sastojci:
Jedna žlica suhog kvasca, jedna žlica sode bikarbone i litra ugodno tople vode. Postupak: Pomiješajte sve sastojke i ostavite ih da odstoje dva sata.
Nakon toga smjesu razrijedite s ukupno 10 litara vode i nastavite je koristiti za zalijevanje biljaka. Kvasac sadrži esencijalne hranjive tvari poput vitamina B i minerala, koji poboljšavaju tlo povećanjem razine dušika i fosfora, što u konačnici dovodi do poboljšanog rasta biljaka. Štoviše, primjena sode bikarbone vrlo je učinkovita u uklanjanju štetnih tvari i sprječavanju razvoja gljivica na biljkama.
Papar, vrijedno povrće, ima ljekovita svojstva koja ga čine korisnim dodatkom prehrani. Najoptimalniji i zdravstveno najsvjesniji način konzumiranja je kada je svjež i ima pikantan okus. Sočni i plodni dio paprike poznat je po svojoj ljekovitosti.
Paprika, glavna namirnica u narodnoj medicini, koristi se iz brojnih razloga, kao što je njezina sposobnost podizanja raspoloženja, ublažavanja reumatskih bolova, pojačavanja libida, sprječavanja infekcija, emitiranja ugodnih aroma i poticanja zdrave proizvodnje urina.
Nadalje, bogat sadržaj vitamina C čini ga idealnim dodatkom prehrani za jačanje imunološkog sustava. Dodatni tekst: Dodatni tekst: Porijeklo paprike može se pratiti unatrag do skromnog početka.
Južna Amerika je rodno mjesto ovog aromatičnog začina, ali Španjolci su bili ti koji su donijeli ugodan okus paprike u Europu u 15. stoljeću. Nakon uvođenja u Tursku, paprika je pronašla put do Mađarske, gdje je postala žarište uzgoja. Prvi zapis o paprici datira iz 1593. godine, kada je bila hvaljena kao omiljeni začin među onima s ograničenim sredstvima. Naziv “paprika” koji danas koristimo potječe od turskih i bugarskih izraza za ovaj ukusan začin. No, Mađari su bili ti koji su doista ostavili trag na papru, jer su postali primarni proizvođači i ostavili trajan utjecaj na biljku i njezino ime.
Snažna mješavina vitalnih vitamina doprinosi njegovoj eksplozivnoj privlačnosti. Paprika, bez sumnje, posjeduje najkoncentriraniju količinu vitamina C od svih vitamina. Opsežna znanstvena istraživanja nepobitno su dokazala da paprika sadrži nevjerojatnih 4-5 puta veću koncentraciju vitamina C u usporedbi s limunom i narančom. Sadržaj vitamina C u paprici može varirati od otprilike 100-250 mg na 100 grama svježe ubranog voća, uz male varijacije ovisno o zrelosti paprike.
Naime, svježa crvena paprika posebno je vrijedna pažnje zbog svoje impresivne palete vitalnih vitamina i minerala, a sve to sadrži samo 26 kcal na 100 g. Paprika je izvrstan izvor vitamina C, s četiri puta većom količinom nadmašuje čak i naranče. Također nudi izdašnu zalihu vitamina B1, B2 i B6, zajedno s vitaminom E i dijetalnim vlaknima. Prisutnost beta-karotena, koji se pretvara u vitamin A, osigurava dosljednu opskrbu ovim bitnim nutrijentom.
Što se tiče minerala, paprika se ističe visokim sadržajem kalija, fosfora i željeza. Postoji opsežna dokumentacija o izvanrednim protuupalnim svojstvima tvari. Živopisna nijansa paprike svjedoči o njezinom bogatom izboru biljnih pigmenata, dok joj visok sadržaj dijetalnih vlakana dodatno pridonosi privlačnosti.
Nedavno istraživanje provedeno na Sveučilištu Sao Paulo u Brazilu otkrilo je moćna protuupalna svojstva crvene paprike. Ova specifična biljna vrsta ima golemu važnost za stanovnike Brazila jer je njihov omiljeni kulinarski izbor. Istraživači su otkrili da kapsaicinoidi, fitokemikalije prisutne u crvenoj paprici, imaju potencijal inhibirati upale u tijelu.
Vjeruje se da je ovaj pozitivan ishod rezultat sposobnosti kapsaicinoida da ometaju proizvodnju proupalnih citokina, koji su odgovorni za poticanje upale. S obzirom na utvrđenu povezanost upale i raznih bolesti, od ateroskleroze do raka, ova studija ima neizmjerno značenje za brojne pojedince.
