Krajem oktobra svake godine, već tradicionalno, vraćamo se na zimsko računanje vremena. Iako se mnogi još nisu navikli na ovu promjenu, podsjetnik stiže iznova: vrijeme je da kazaljke vratimo unazad i dobijemo „sat više sna“.
Ove godine, zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedjelje, 26. i 27. oktobra, kada se kazaljke pomjeraju s 3:00 na 2:00 sata
Ova praksa postoji decenijama, a njena osnovna ideja bila je **bolje iskorištavanje dnevne svjetlosti**. Tokom ljetnih mjeseci, dani su duži, pa se pomjeranjem sata unaprijed nastojalo uštedjeti na električnoj energiji i omogućiti ljudima više dnevnog svjetla nakon radnog vremena. Kada jesen zakuca na vrata i dani postanu kraći, prelazak na zimsko računanje vremena omogućava da se jutra razdanjuju ranije, iako to znači da mrak dolazi već u popodnevnim satima.
Kada tačno pomjeramo sat?
U praksi, većina ljudi kazaljke pomjeri prije spavanja u noći sa subote na nedjelju, vraćajući ih za jedan sat unazad. Dakle, ako sat pokazuje tri ujutro, vraćamo ga na dva. To znači da u tom vikendu zapravo dobijamo **jedan sat sna više**, što mnogi s oduševljenjem dočekaju. Međutim, već prvi ponedjeljak nakon promjene često donese određene teškoće u prilagođavanju.
Zašto se još uvijek pomjeraju kazaljke?
Iako se u posljednjih nekoliko godina u Evropskoj uniji i šire raspravlja o ukidanju pomjeranja sata, ta odluka još nije postala stvarnost. Mnoge zemlje su spremne da zadrže samo jedno računanje vremena – ljetno ili zimsko – ali se zemlje članice još nisu usaglasile oko tačnog modela i trenutka prestanka pomjeranja.
U zemljama regiona, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru, sat se i dalje pomjera dva puta godišnje, prema istom sistemu kao i većina evropskih država.
Kako promjena vremena utiče na zdravlje?
Iako se radi o „samo jednom satu“, brojna istraživanja su pokazala da promjena vremena može imati **primjetan utjecaj na ljudski organizam. Kod nekih osoba dolazi do poremećaja spavanja, umora, glavobolja ili pada koncentracije. Posebno su osjetljivi stariji ljudi, djeca i osobe koje već imaju problema sa snom ili krvnim pritiskom.
Ljekari savjetuju da se organizam priprema postepeno. Najbolje je dan ili dva prije promjene pokušati ranije leći ili ustati, kako bi se tijelo lakše prilagodilo novom ritmu. Pomoći može i boravak na dnevnom svjetlu, zdrava ishrana i izbjegavanje teških obroka ili ekrana neposredno prije spavanja.
Prednosti i mane pomjeranja sata
Zagovornici zadržavanja promjene vremena ističu da zimsko računanje vremena bolje odgovara prirodnom ritmu dana tokom hladnijih mjeseci. Ujutro se ranije razdanjuje, što olakšava odlazak na posao ili u školu, a večeri su duže i pogodne za odmor u toplini doma.
S druge strane, mnogi smatraju da učinak na uštedu energije više nije značajan, jer savremeni način života podrazumijeva stalnu upotrebu električnih uređaja i rasvjete bez obzira na to da li je dan ili noć. Takođe, raniji sumrak tokom zimskih mjeseci mnogima utiče na raspoloženje, pa se češće javlja osjećaj umora i blage depresije poznate kao „zimski blues“.
Da li će se praksa ukinuti?
Evropska komisija je još 2018. godine predložila ukidanje sezonskog pomjeranja sata, ali su države članice dobile slobodu da same odluče koje će računanje vremena trajno zadržati. Od tada do danas, dogovor nije postignut, pa satovi i dalje nastavljaju da „putuju“ dva puta godišnje.
Dok se ne donese konačna odluka, jedino sigurno je da ćemo i ove jeseni, u noći 26. na 27. oktobar, vratiti kazaljke jedan sat unazad i zakoračiti u zimsko računanje vremena. Možda to i nije loše – barem ćemo te noći svi spavati sat duže.
