Odnos svekrve i snahe oduvijek je bio jedna od najzanimljivijih i najosjetljivijih tema u porodici. Poznato je da je ovaj odnos uvijek smatran kao rivalstvo , međutim , nije to baš uvijek tako.
Ipak, nije rijetkost da se iza ljubaznih osmijeha i formalnih razgovora krije napetost, a ponekad i otvorena netrpeljivost. Upravo takva situacija desila se jednoj svekrvi, koja je tek nakon nekog vremena, pažljivo čitajući komentare i ponašanje svoje snahe, shvatila da je zapravo ne podnosi.
Sve je počelo bezazleno – snaha je često na društvenim mrežama objavljivala statuse o „životnim lekcijama“, „toksičnim ljudima“ i „osobama koje se miješaju u tuđe živote“. U početku, svekrva nije tome pridavala veliku važnost. Smatrala je da se radi o općim porukama koje mnogi dijele, ne misleći na konkretne osobe. Međutim, vremenom su objave postajale sve ličnije, a komentari ispod njih sve jasniji. „Neki ljudi misle da imaju pravo da se u sve petljaju samo zato što su stariji“ ili „najgore je kad te neko iz porodice ne zna pustiti da živiš svoj život“ – bili su signali koji su svekrvi počeli otvarati oči.
Ono što ju je dodatno zaboljelo bili su komentari njenih poznanica koje su također pratile snahin profil. Neke su joj diskretno skrenule pažnju, pitajući je da li se to možda odnosi na nju. Tek tada je počela povezivati stvari – sitne ironije u razgovorima, hladan ton u porodičnim okupljanjima, pa čak i izbjegavanje zajedničkih fotografija. Svekrva je shvatila da se ispod prividne pristojnosti krije duboka nelagoda i možda čak i prezir.
Psiholozi objašnjavaju da ovakvi odnosi često nastaju zbog nesigurnosti, različitih očekivanja i granica koje nisu jasno postavljene na početku. Svekrva se možda iz najbolje namjere upliće u sinov brak, želeći pomoći, dok snaha to doživljava kao kontrolu i kritiku. Umjesto otvorenog razgovora, mnoge žene biraju prešutnu borbu – pasivne poruke, komentare i geste koje jasno pokazuju kako se osjećaju.
U ovom slučaju, snaha je vjerovatno pokušavala izraziti nezadovoljstvo putem društvenih mreža, ne shvaćajući da time samo pogoršava situaciju. Umjesto da riješi problem, ona ga je dodatno produbila. Svekrva, povrijeđena i razočarana, povukla se i počela razmišljati gdje je pogriješila. Nije joj bilo lako priznati da odnos sa snahom, u koji je polagala velike nade, nije onakav kakav je zamišljala.
S druge strane, mnoge žene koje su se našle u ulozi snaha ističu da se osjećaju stalno procjenjivanima i uspoređivanima. „Nikad niste dovoljno dobre – ni kako kuhate, ni kako odgajate djecu, ni kako držite kuću“, kažu neke od njih. Taj osjećaj stalnog nadzora stvara frustraciju koja se vremenom pretvori u otpor. I tako nastaje krug nesporazuma – svekrva misli da je odbacuju, a snaha da je guše.
Ipak, nije sve izgubljeno. Stručnjaci savjetuju da se ovakvi sukobi mogu ublažiti iskrenim razgovorom, bez prebacivanja i optuživanja. Svekrva treba pokušati razumjeti da sinova supruga ima pravo na vlastite odluke, a snaha da shvati da starija žena ne dolazi iz zle namjere, nego iz želje da bude uključena u život porodice.
Na kraju, sve se svodi na jedno – poštovanje. Ono ne znači uvijek slaganje, već prihvatanje različitosti. Svekrva iz ove priče naučila je da ne mora uvijek imati posljednju riječ, a snaha da iskrenost vrijedi više od suptilnih komentara. Jer, kad jednom riječi ili statusi na društvenim mrežama postanu oružje, granica između ljubaznosti i neprijateljstva vrlo brzo nestane.
Možda će im trebati vremena, ali ako obje strane shvate da ih povezuje zajednička ljubav prema istom čovjeku – sinu i suprugu – postoji šansa da svekrva i snaha ipak pronađu mir. A dotad, svaka bi trebala razmisliti koliko riječi izrečene u afektu ili putem interneta mogu povrijediti onoga do koga im je, barem u srcu, ipak stalo.
