Od davnina je poznato da je pas čovjekov najbliži pratitelj, zbog čega su ga mnogi pojedinci držali kao kućne ljubimce. Psi posjeduju jedinstvene metode komunikacije s ljudima, što ilustriraju spoznaje veterinara o jednom od njihovih ponašanja.
Lajanje i zavijanje predstavljaju različite načine komunikacije između psa i njegovog vlasnika. Među različitim psećim ponašanjima, stručnjake i veterinare posebno intrigira postupak kućnog ljubimca koji nježno stavlja šapu na vlasnika. Dreser pasa Colby Lehue napominje da ovo specifično ponašanje može prenijeti višestruka značenja. Djeluje kao oblik komunikacije, označavajući žudnju životinje za bliskošću sa svojim vlasnikom. Lehue je pojasnio da ovo ponašanje očito djeluje kao sredstvo interakcije, što ukazuje na želju za angažmanom.
Primijetio je da ako se odluči antropomorfizirati psa u trenutku kada stavi šapu na ljudsku nogu ili ruku, vjerojatno će ispustiti poseban kašalj kako bi započeo razgovor. Nadalje je naglasio da su ljudi poticali pse da ispruže svoje šape prema nama. Prema veterinarki Sarah Wooten, “Kada pas ponudi šapu svom vlasniku, uobičajeno je da pojedinci daju nagradu. Jednom kada se ova radnja pojača učenjem, pas će dosljedno tražiti nagradu, bilo da se radi o poslastici ili nježnosti.” Pojasnio je da ovom gestom psi izražavaju zadovoljstvo, posebice kada je izvode dok ih se mazi. U biti, oni izražavaju odobravanje i motiviraju nastavak interakcije.
Čak i nakon što maženje prestane, psi često ispruže šape, naizgled potičući nastavak interakcije. Osim što izražavaju svoje želje, oni također pokušavaju utješiti svoje vlasnike u trenucima nevolje nježno naslanjajući svoje šape na njih. Takvo ponašanje, u ovim slučajevima, predstavlja primjer njihove ljubavi, odanosti i privrženosti, navodi Politikin Magazin.
BONUS:
Kačamak, koji se prije smatrao hranom za siromašne, sada doživljava preporod kao egzotična poslastica slavljena zbog svoje “čistoće”. Sastoji se od kukuruznog brašna, dostupnog u bijelim i žutim varijantama, a obično se naziva kukuruzno brašno ili palenta. Njegova bezglutenska karakteristika ne samo da čini kačamak odličnim izborom za doručak, već ga izdvaja i kao jednu od najzdravijih dostupnih prehrambenih opcija. Obiluje esencijalnim nutrijentima, kukuruzno brašno tijelu daje ključne vitamine, uključujući A, E i nekoliko vitamina B skupine, uz široku lepezu minerala.
Kačamak je poznat po značajnim sadržajima fosfora, cinka, kalija, magnezija, mangana i selena. Pruža otprilike 380 kalorija na 100 grama, koji se sastoji od 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masti prisutni u kukuruznom brašnu pozitivno pridonose zdravlju, posebice u radu crijeva. Dodatno, značajan sadržaj vlakana, zajedno sa složenim ugljikohidratima, potiče povećani osjećaj sitosti.
Postupna apsorpcija ovih hranjivih tvari olakšava normalne probavne funkcije u crijevima. Ključni čimbenik koji pridonosi vrijednosti kačamaka kao dijetetske opcije je njegova pogodnost za konzumaciju, bez obzira na probavne probleme. Nadalje, kukuruz obiluje karotenoidima, koji u kombinaciji s korisnim biljnim mastima potiču učinkovitu crijevnu peristaltiku.
To pomaže u regulaciji probave i sprječavanju zatvora. Kukuruz, sastavljen od zdravih masnoća, složenih ugljikohidrata i dijetalnih vlakana, stoga se savjetuje kao korisna namirnica za osobe s visokim razinama kolesterola. Osim toga, ima značajnu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i očuvanju zdravlja srca. Kačamak se preporuča dojenčadi i djeci jer pospješuje probavu i jača imunitet pročišćavajući i jačajući crijevnu floru.
Za osobe kojima je dijagnosticirana celijakija ili upalna bolest crijeva, važno je znati da kukuruz ne sadrži gluten. Stoga kačamak treba uvrstiti u redovnu prehranu pacijenata oboljelih od Crohnove bolesti, upalnih bolesti crijeva i dijabetesa.
