Od davnina je poznato da je pas čovjekov najbolji prijatelj, zbog čega su ga mnogi ljudi držali za društvo. Psi posjeduju jedinstvenu metodu komunikacije s ljudima, o čemu svjedoče i spoznaje veterinara o jednom od njihovih ponašanja.
Lajanje i zavijanje predstavljaju različite načine komunikacije između pasa i njihovih vlasnika. No, ponašanje koje posebno izaziva interes veterinara i stručnjaka je kada pas nježno stavi šapu na vlasnika. Dreser pasa Colby Lehue tvrdi da ova specifična radnja može prenijeti različita značenja. Ovo ponašanje ne funkcionira samo kao oblik komunikacije, već također označava želju za bliskošću koju životinje traže sa svojim vlasnicima. Lehue je pojasnio da je očito da ovo ponašanje djeluje kao sredstvo interakcije, što ukazuje na želju za druženjem sa svojim ljudskim suputnicima.
Primijetio je da ako bismo psu pripisali ljudske karakteristike u trenutku kada stavi šapu na ljudsku nogu ili ruku, pas bi vjerojatno ispustio jasan kašalj kako bi započeo razgovor. Nadalje je naglasio da smo mi, kao ljudi, ti koji ih potičemo da pruže svoje šape prema nama. “Kada pas ponudi svoju šapu vlasniku, tipično je da ljudi daju nagradu. Jednom kada se to ponašanje učvrsti učenjem, pas će stalno tražiti nagradu, bilo da se radi o poslastici ili nježnosti”, kaže veterinarka Sarah Wooten. Tom radnjom, pojašnjava, psi izražavaju zadovoljstvo, osobito kada je izvode dok ih se mazi. U biti, poručuju da vam ide dobro i potiču vas da nastavite.
Čak i nakon što maženje prestane, psi često ispruže šape, naizgled potičući nastavak interakcije. Osim što samo izražavaju svoje želje, ove životinje također nastoje utješiti svoje vlasnike u trenucima nevolje nježno naslanjajući svoje šape na njih. U tim slučajevima takvo ponašanje pokazuje njihovu ljubav, odanost i privrženost, navodi Politikin Magazin.
BONUS ČLANAK
Kačamak, koji se kroz povijest smatrao hranom za siromašne, trenutno doživljava preporod kao “čista” egzotična delicija. Napravljena od kukuruzne krupice, koja može biti bijela ili žuta, obično se naziva kukuruzna krupica ili palenta. Zbog svojih bezglutenskih karakteristika, kačamak služi ne samo kao odličan izbor za doručak, već i kao jedna od najzdravijih dostupnih opcija. Obiluje esencijalnim hranjivim tvarima, kukuruzno brašno osigurava tijelu ključne vitamine, uključujući A, E i razne vitamine B skupine, uz široku lepezu minerala.
- Kačamak je poznat po značajnim sadržajima fosfora, cinka, kalija, magnezija, mangana i selena. Pruža otprilike 380 kalorija na 100 grama, što se sastoji od 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masti prisutni u kukuruznom brašnu pozitivno pridonose zdravlju, posebice u odnosu na rad crijeva. Visok sadržaj vlakana, zajedno sa složenim ugljikohidratima, potiče povećani osjećaj sitosti.
Postupna apsorpcija ovih hranjivih tvari podržava normalne probavne funkcije u crijevima. Ključni čimbenik koji pridonosi vrijednosti kačamaka kao prehrambenog izvora je njegova pogodnost za konzumaciju, čak i kod probavnih problema. Nadalje, kukuruz sadrži obilje karotenoida koji, u kombinaciji s korisnim biljnim mastima, potiču učinkovitu crijevnu peristaltiku.
To pomaže u regulaciji probave i sprječavanju zatvora. Zbog sadržaja dijetalnih vlakana, složenih ugljikohidrata i zdravih masnoća, kukuruz se savjetuje kao korisna namirnica osobama s visokim kolesterolom. Osim toga, ima značajnu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i očuvanju zdravlja srca. Kačamak se preporuča dojenčadi i djeci jer pospješuje probavu i jača imunitet pročišćavajući i jačajući crijevnu floru.
Za osobe kojima je dijagnosticirana celijakija ili upalna bolest crijeva bitno je znati da kukuruz ne sadrži gluten. Stoga kačamak treba uvrstiti u redovitu ishranu pacijenata oboljelih od Crohnove bolesti, upalnih bolesti crijeva i dijabetesa.
