Papa Franjo preminuo je 21. aprila 2025. godine u 89. godini života. Ovaj dan je posebno tužan i težak sa vjernike , koji se pitaju šta sada dalje , kada će izabrat novog papu , i kako funkcioniše izbor za novog papu. U nastavku članka vam otkrivamo neke detalje vezane za ovu temu.
Nesretnu vijest objavio je kardinal Kevin Farrell, istaknuvši da se rimski biskup vratio u Očevu kuću, istaknuvši kako je njegov život u potpunosti posvećen Gospodinu i Crkvi. Njegova smrt označava kraj duboko značajnog poglavlja u modernoj povijesti Rimokatoličke crkve.
Unatoč poodmaklim godinama i narušenom zdravlju, papa Franjo pojavio se pred okupljenim vjernicima samo dan prije smrti. Na Uskrs je bio na Trgu svetog Petra, gdje je iz invalidskih kolica kratko javno poručio: “Sretan Uskrs”. Ovaj potresni trenutak duboko je odjeknuo među svim prisutnima, jer je bilo očito da je Sveti Otac duboko slab i umoran. Ipak, bio je odlučan ne propustiti priliku blagosloviti vjernike i s njima sudjelovati u radosti blagdana.
Prvi put otkako je postao papa 2013. godine, suzdržao se od sudjelovanja u većini službi tijekom Velikog tjedna ove godine. Misa vazmenog bdijenja bila je povjerena kardinalima, a na Uskrs je nakratko nastupio u bazilici sv. Uz to je uz kratku molitvu nazočnima podijelio slatkiše ostavivši dubok dojam na sve prisutne.
- Dan prije smrti papa Franjo je imao nekoliko dodatnih susreta. Naime, održao je kratku privatnu audijenciju kod američkog potpredsjednika J. D. Vancea te se sastao s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem. Ti su se razgovori vodili u njegovoj rezidenciji u Vatikanu i bili su prilično kratki, naglašavajući ozbiljnost njegove zdravstvene situacije. Ipak, Sveti je Otac do svojih posljednjih dana ostao predan i duhovnom i političkom dijalogu.
Tijekom svog dvanaestogodišnjeg papinstva papa Franjo se susreo s raznim zdravstvenim problemima. Posljednjih mjeseci stanje mu se značajno pogoršalo, a kulminiralo je posebno teškom situacijom krajem prošlog mjeseca kada je zbog infekcije koja je napredovala do obostrane upale pluća bila potrebna hospitalizacija.
Nakon pet tjedana liječenja otpušten je iz bolnice; No postalo je očito da se njegovo zdravlje neće vratiti na prijašnje stanje.
Papa Franjo postigao je povijesne prekretnice kao inauguracijski papa iz Latinske Amerike, prvi isusovac na čelu Rimokatoličke crkve i prvi koji je prihvatio ime Franjo, u čast svetog Franje Asiškog. Njegov mandat karakterizira snažna predanost socijalnoj pravdi, milosrđu, poniznosti i reformama unutar Crkve. Dobio je priznanje za svoju predanost pružanju pomoći osiromašenim i marginaliziranim, zagovaranju prava migranata, promicanju zaštite okoliša i poticanju dijaloga među različitim religijama i zajednicama.
Njegova je komunikacija često bila izravna i imala je za cilj transformirati Crkvu u inkluzivnije okruženje za pojedince svih pozadina, bez obzira na njihovu povijest, identitet ili društveni položaj. Njegovi progresivniji pogledi na različita pitanja, uključujući seksualnost, LGBT prava, položaj žena u Crkvi i celibat, često su izazivali polemike u crkvenim krugovima. Ipak, za mnoge vjernike diljem svijeta predstavljao je lik suosjećanja, zagovornika dijaloga i duhovnog vođu koji je uspio pomladiti Crkvu i premostiti njezinu povezanost sa suvremenim društvom.
Izbor novog pape odvija se tradicionalnom i pažljivo vođenom procedurom poznatom kao konklava. Ovaj proces, prožet stoljetnom tradicijom, uključuje sudjelovanje kardinala Katoličke crkve i odvija se u Vatikanu, u uvjetima tajnovitosti i duhovnog mira. U sljedećim odjeljcima detaljno ću objasniti postupak izbora novog pape.
Izbor novog pape počinje nakon smrti prethodnog pape ili, u iznimnim slučajevima kao što je bio Benedikt XVI., nakon njegove ostavke. Nakon Papine smrti, komornik Svete Stolice preuzima privremene administrativne odgovornosti za Vatikan.
Dogovori i okupljanja kardinala odvijaju se u roku od 15 do 20 dana nakon papine smrti, tijekom kojih svi kardinali mlađi od 80 godina putuju u Rim kako bi sudjelovali na konklavi. Ti se pojedinci nazivaju kardinalnim biračima. Prije početka glasovanja održavaju se rasprave kako bi se procijenilo trenutno stanje Crkve i utvrdile kvalitete koje bi novi papa trebao posjedovati.
Zatvaranje konklave Nakon službenog početka konklave, kardinali se zatvaraju u Sikstinsku kapelu, prekidajući svaki kontakt s vanjskim svijetom. Oni ostaju tamo dok se ne izabere novi papa. Strogo su zabranjeni svi oblici pristupa medijima, kao i korištenje telefona, interneta, kao i bilo kakva komunikacija s vanjskim subjektima.
Glasuje se tajno, a pravo glasovanja imaju samo kardinali mlađi od 80 godina. Proces dopušta najviše četiri kruga glasovanja u jednom danu, koji se sastoje od dva kruga ujutro i dva poslijepodneva. Da bi pojedinac bio izabran za papu, potrebna je dvotrećinska većina glasova svih nazočnih kardinala.
Paljenje glasačkih listića – dim kao pokazatelj. Nakon svakog glasanja listići se spaljuju. U nedostatku izabranog kandidata, crni dim se diže iz dimnjaka Sikstinske kapele, što predstavlja neuspješno glasovanje. Nasuprot tome, kada se bira papa, pali se posebna smjesa koja proizvodi bijeli dim kako bi vjernicima okupljenim na Trgu svetog Petra dala do znanja da je novi papa izabran.
Prihvaćanje izbora Nakon što je dobio tražene glasove, stariji kardinal pita kandidata: “Prihvaćate li kanonski izbor za papu?” Ako kandidat odgovori potvrdno, odmah se bira papinsko ime — novo ime koje će usvojiti kao papa.
