Na Balkanu je i dalje je navika koja preovladava je ta da se priprema obroka u većini domaćinstava vrši u kući zbog vrhunskog okusa i isplativosti. Gulaš je omiljeno jelo na mnogim trpezama i često je glavni izbor.
Postoji nekoliko pristupa spravljanju gulaša, a chef Ivica Štruml elaborirao je kako postići što autentičniju pripremu. Ključni element u ovom pothvatu je odabir odgovarajućeg mesa, počevši od goveđeg vrata. Kod dinstanja luka bitno je odrediti točan trenutak u kojem se dodaje meso.
Luk mora postići optimalnu ravnotežu gustoće, slatkoće i okusa, izbjegavajući pretjerano izražen okus “kuhanog luka”. Stoga je bitno da meso ne bude ni pretjerano blijedo ni prepečeno, jer bi oba scenarija umanjila cjelokupni okus jela. Težite srednjoj nijansi sličnoj onoj koja se obično povezuje s rižotom.
Prije nastavka, Štruml preporučuje da meso narežete na krupnije kocke. Bitno je ukloniti opne i žilice, a zadržati masnoću jer će se ona otopiti i obogatiti okus jela. Osim toga, ne ustručavajte se biti liberalni s vinom, pazite da odaberete opciju visoke kvalitete. Za gulaš je posebno prikladno crno vino, posebno sorta koju rado pijete. U gustoj tavi zagrijte 1 decilitar suncokretovog ulja ili svinjske masti dok ne dođe do točke dimljenja, pazeći da se ne pretjerano dimi.
Započnite s 1 kilogramom goveđeg vrata narezanog na veće kocke, 500 grama crvenog luka, 40 grama češnjaka, 5 grama kumina (što odgovara pola žličice), 4 lista lovora i nekoliko vezica peršinova lista. Nakon toga dodajte nasjeckano meso i pirjajte ga na jakoj vatri prije nego što ga izvadite iz posude.
Zatim u preostalu masnoću pomiješati sitno nasjeckani luk. Radi jednostavnosti, Štruml ne preporučuje ribanje ili blendanje luka, jer tvrdi da takvi postupci jelu daju nepoželjan okus. Nastavite pržiti luk, povremeno miješajući, dok ne počne smeđiti, pazeći da ne potamni previše. Na kraju ponovno stavite meso u tavu i miješajte dok tekućina ne ispari, pritom temeljito dehidrirajući meso.
Nakon toga dodajte vino i pustite da lagano kuha dok potpuno ne ispari i ostane samo njegova esencija. U ovom trenutku meso prolazi dodatnu fazu dehidracije. Zatim umiješajte dvije trećine nasjeckanog češnjaka, sitno naribano korjenasto povrće, tri lista lovora, mljevenu papriku, sol i papar. Nakon što povrće počne otpuštati vlagu, dopustite joj da još jednom ispari, što ukazuje na treći slučaj dehidracije. Kako napominje N1, zvučno cvrčanje koje se proizvodi tijekom prženja znači da je sva tekućina izbačena.
BONUS ČLANAK
Osjećate li nakon buđenja osjećaj umora, letargije i manjka energije? Ovi se simptomi mogu pripisati isključivo proljetnom umoru. Međutim, ključno je biti oprezan jer mogu značiti i ozbiljniji problem u pozadini. U okviru šire rasprave o proljetnom umoru, važno je priznati da takav umor može ukazivati na značajne zdravstvene probleme. Različiti potencijalni čimbenici produljene iscrpljenosti uključuju nedovoljnu prehranu, nedostatak tjelesne aktivnosti, poremećaje rada štitnjače, anemiju i kronične bolesti.
Neophodno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni čimbenik koji doprinosi ako osoba osjeća umor unatoč tome što dovoljno spava. Ovo razmatranje je osobito ključno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom tjelesnom težinom i one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes. Učinci depresije nadilaze emocionalni stres; mogu se manifestirati kao uporan umor i kontinuirani osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi puki osjećaj tuge i može pokazivati fizičke simptome, uključujući kronični umor, poremećaje sna i smanjeni apetit.
Kako biste poboljšali opću dobrobit i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Dodatno, ključno je naglasiti konzumaciju vitamina B kompleksa i vitamina D, jer ti nutrijenti igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i očuvanju zdrave energetske ravnoteže. Nadalje, predlaže se smanjenje unosa šećera i prerađene hrane kako bi se spriječilo brzo povećanje energije praćeno naglim padom, što može dovesti do osjećaja umora.
Bavljenje tjelovježbom predstavlja održivu alternativu koja zaslužuje razmatranje. Iako se u početku možda ne čini najprivlačnijim izborom, pridržavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti može uvelike poboljšati emocionalno zdravlje i potaknuti ukupnu vitalnost. Savjetuje se stvaranje navike svakodnevnih šetnji na otvorenom.
