U današnjem članku vam donosimo kako je jedna izjava izazvala je veliku pažnju javnosti jer se odnosi na najvažniji obrok dana, onaj koji bi trebalo da nas osnaži, pripremi za svakodnevne obaveze i pokrene probavni sistem na zdrav način.
Međutim, mnogi ljudi nesvjesno biraju namirnice koje zapravo rade suprotno – opterećuju organe za varenje, podižu nivo upale u tijelu, izazivaju nadutost i žgaravicu, te dugoročno mogu narušiti ravnotežu čitavog digestivnog trakta. Doktor Čubrilo upozorava da nije svaka hrana pogodna za ranojutarnji obrok, ma koliko bila popularna ili brza za pripremu.
On posebno ističe da su mnogi proizvodi koje konzumiramo iz navike zapravo prava „zamka“ za želudac. Prvi na listi zabranjenih namirnica su slatka peciva. Krofne, buhtle, lisnata tijesta i slične poslastice prepune su rafinisanog šećera i trans masti. One trenutno stvaraju nalet energije, ali vrlo brzo dolazi do pada šećera u krvi, što opterećuje pankreas i izaziva osjećaj slabosti. Pored toga, ove namirnice doprinose razvoju gljivica i loših bakterija u crijevima, što direktno dovodi do nadimanja, grčeva i usporene probave. Doktor naglašava da ovakvu hranu nikako ne treba jesti na prazan želudac, jer upravo tada ima najjači negativan efekat.
- Druga greška koju mnogi prave jeste konzumacija jake, masne i začinjene hrane čim otvore oči. Pržena jaja puna ulja, masni sirevi, kobasice, paštete i razne industrijske mesne prerađevine među najgorim su izborima. „Jutro je period kada se tijelo budi, a želudac je još uvijek osjetljiv“, objašnjava doktor Čubrilo. Ako ga odmah opteretimo namirnicama koje zahtijevaju dužu i težu digestiju, lako dolazi do žgaravice, mučnine, nadutosti ili osjećaja težine koji traje satima. Organizam umjesto da se razbudi i osnaži, troši energiju na borbu sa teškom hranom.
Mnogi vjeruju da je kafa najbolji način da započnu dan, ali doktor upozorava da kafa na prazan želudac može biti izuzetno štetna. Kiselina iz kafe nadražuje sluznicu želuca i može izazvati upale, a dugoročno i gastritis. Uz to, kafa podiže nivo kortizola – hormona stresa – i time dodatno opterećuje probavni sistem. Ako se pije prije obroka, često dovodi i do ubrzanog rada crijeva, što narušava normalan ritam varenja. Kafa, prema njegovim riječima, nije zabranjena, ali nikako ne smije biti prva stvar koju unesemo u tijelo.
Doktor Čubrilo skreće pažnju i na „zdrave“ proizvode koji to zapravo nisu. Gotove žitarice pune šećera, zaslađeni jogurti, voćni napici, energetske pločice i instant kaše često se reklamiraju kao savršen lagani doručak, ali njihov sastav priča drugu priču. Oni brzo dižu šećer u krvi, zatim naglo obaraju energiju i uzrokuju želju za dodatnom hranom već nakon sat vremena. Takve oscilacije navode želudac i crijeva u stanje neravnoteže, što dugoročno utiče i na metabolizam i na zdravlje digestivnog trakta.
Kao posebno opasnu kombinaciju navodi hladnu hranu odmah nakon buđenja. Jogurti direktno iz frižidera, hladno voće, ledene vode i slične namirnice usporavaju rad želuca. Organizam troši dodatnu energiju da ih ugrije, što otežava varenje i stvara osjećaj nelagode. Tijelo se ujutru prirodno zagrijava, a hladne namirnice taj proces usporavaju i zbunjuju.
Umjesto svega toga, doktor savjetuje da doručak bude lagan, topao i hranljiv. Preporučuje ovsenu kašu bez dodatnog šećera, kuhano jaje, integralni hljeb, blage mliječne proizvode poput mladog sira ili običnog jogurta sobne temperature, kao i voće koje nije hladno. Takav obrok omogućava želucu da lagano započne rad, daje stabilnu energiju i čuva crevnu floru. Doručak, kako naglašava, ne treba da bude preobiman, već uravnotežen.
Glavna poruka doktora Čubrila jeste da se jutarnji obrok ne smije shvatati olako. Svakodnevno ponavljanje istih pogrešnih navika može dugoročno oštetiti želudac i crijeva, a kada se probavni sistem poremeti, posljedice se osjećaju na opštem zdravlju, energiji i raspoloženju. Zato je važno da dan počnemo razumno, slušajući potrebe tijela, a ne svoje navike ili žurbu. Dobar doručak nije luksuz – to je temelj zdravlja.
