Krajem oktobra, kao i svake godine, građani će ponovo morati da prilagode svoje satove jer nas očekuje prelazak na zimsko računanje vremena. Iako se već godinama govori o ukidanju ovog sistema, odluka još nije donesena, pa ćemo i ove jeseni pomjeriti kazaljke unazad sa tri na dva sata ujutro.
Na prvi pogled, to znači jedan sat dužeg sna, ali stručnjaci upozoravaju da ova promjena donosi niz negativnih posljedica po zdravlje, raspoloženje i svakodnevni ritam.
Mnogi ljudi ne razmišljaju o tome koliko pomicanje sata utiče na njihovu svakodnevicu, ali tijelo itekako reaguje. Naš unutrašnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam, osjetljiv je na promjene svjetla i tame. Kada naglo prebacimo vrijeme, makar za samo jedan sat, organizmu je potrebno nekoliko dana, pa čak i sedmica da se prilagodi. Tokom tog perioda ljudi često osjećaju umor, razdražljivost, manjak koncentracije i probleme sa spavanjem. Kod starijih osoba i hroničnih bolesnika te promjene mogu izazvati i ozbiljnije zdravstvene tegobe, poput povišenog krvnog pritiska ili nesanice.
Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da će se ove jeseni dani vidno skratiti, a mrak padati ranije nego što smo navikli. To znači da će većina ljudi iz kancelarije ili posla izlaziti po mraku, što mnogima stvara osjećaj bezvoljnosti i pada energije. Nije slučajno što upravo u periodu nakon pomicanja sata raste broj osoba koje se žale na loše raspoloženje ili simptome sezonske depresije. Nedostatak prirodne svjetlosti utiče na lučenje hormona melatonina i serotonina, koji su ključni za dobar san i pozitivno raspoloženje.
Psiholozi savjetuju da se na promjenu pripremimo postepeno – tako što ćemo nekoliko dana ranije početi ići na spavanje malo ranije, te izbjegavati jake izvore svjetlosti u večernjim satima. Također, korisno je provoditi više vremena na dnevnom svjetlu, makar i za kratku šetnju tokom pauze, jer sunčeva svjetlost pomaže tijelu da se prilagodi novom ritmu.
Ono što će mnogima biti posebno neugodno ove godine jeste i najavljena promjena u saobraćaju i radnim rasporedima. Kako se sat pomjera unazad, jutra će biti svjetlija, ali će mrak padati ranije, što povećava rizik od saobraćajnih nesreća u popodnevnim satima. Statistike pokazuju da upravo u prvoj sedmici nakon pomicanja sata raste broj udesa jer su vozači i pješaci umorniji i slabije koncentrisani. Zbog toga se apeluje na dodatni oprez u saobraćaju, naročito u kasnim popodnevnim terminima.
Još jedna promjena koja će se mnogima manje svidjeti tiče se rasporeda javnog prevoza i željezničkih linija. Kako bi se uskladili s međunarodnim vremenom, određeni polasci i dolasci će biti privremeno izmijenjeni, što može izazvati konfuziju među putnicima. Iako se radi o tehničkim prilagodbama, mnogi smatraju da je to samo još jedan dokaz koliko je pomicanje sata zastarjela i nepotrebna praksa u savremenom svijetu.
Evropska unija je još 2019. godine raspravljala o ukidanju sezonskog pomicanja sata, ali konačna odluka nikada nije stupila na snagu. Zemlje članice nisu uspjele da se dogovore hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena. Dok se čeka politički konsenzus, građani svake godine ponovo prolaze kroz isti proces prilagođavanja.
Za mnoge, ovo nije samo promjena na satu – to je podsjetnik na dolazak hladnijih, tamnijih dana, kraće dane i duge noći. Iako se možda čini da dobijamo jedan sat više sna, u stvarnosti većina ljudi osjeti suprotan efekat – manjak energije i poremećen bioritam. Zato stručnjaci poručuju: koristite ovaj period da se odmorite, prilagodite i uvedete zdrave navike koje će vam pomoći da lakše prebrodite prelazak na zimsko računanje vremena.
Bilo da se radi o šetnji na dnevnom svjetlu, toploj večernjoj rutini ili jednostavno ranijem odlasku na spavanje, male promjene mogu značajno ublažiti negativne posljedice. No jedno je sigurno – pomicanje sata je promjena kojoj se rijetko ko raduje, a ove godine, s obzirom na sve najavljene prilagodbe, mogla bi biti još neugodnija nego ranije.
