U današnjem vremenu, kada smo svakodnevno izloženi stresu, obavezama i stalnim mislima koje ne prestaju ni kada legnemo u krevet, sve je više ljudi koji se pitaju: koliko je zapravo normalno vremena potrebno da zaspimo ako smo potpuno zdravi? San je osnovni stub zdravlja, jednako važan kao pravilna ishrana i fizička aktivnost, a način na koji tonemo u san često odražava stanje našeg tijela i uma.
Stručnjaci za spavanje navode da je idealno vrijeme potrebno za usnivanje između 10 i 20 minuta. To se smatra znakom dobrog zdravlja, uravnoteženog nervnog sistema i urednog ritma spavanja. Ako vam je potrebno previše vremena da zaspite, ili ako tonete u san čim legnete, to može biti signal da nešto nije u redu s vašim tijelom ili svakodnevnim navikama.
Na primjer, ako zaspete u roku od dvije do tri minute, to se ne smatra znakom dobrog sna, nego pokazuje da ste iscrpljeni, neispavani ili premoreni. Takvo “padanje u san” često se javlja kod ljudi koji imaju poremećen ritam spavanja, rade noćne smjene ili pate od hroničnog umora. Organizam tada jednostavno traži trenutni odmor, što dugoročno nije zdravo jer tijelo nema priliku da se opusti i pripremi za san na prirodan način.
S druge strane, ako vam je potrebno više od 30 minuta da zaspite, to može ukazivati na stres, anksioznost, prekomjerno razmišljanje ili nezdravu večernju rutinu. Mnogi ljudi nesvjesno prave greške koje ometaju san – gledaju u ekran telefona do kasno, unose kofein u popodnevnim satima ili jedu tešku hranu prije spavanja. Sve to povećava aktivnost mozga i odlaže trenutak usnivanja.
Da bi osoba koja je potpuno zdrava zaspala u idealnom roku od 10 do 20 minuta, važno je da tijelo i um budu u ravnoteži. To znači da se dan treba završiti smireno, s laganom večerom, bez emocionalnih napetosti i bez izlaganja jakom svjetlu ekrana. Stručnjaci savjetuju da se soba u kojoj spavate prozrači, da temperatura bude blago niža od dnevne i da se krevet koristi samo za spavanje, a ne za gledanje filmova ili čitanje telefona.
Posebno je važno održavati ritam spavanja. Ako svakog dana odlazite u krevet u isto vrijeme, vaš mozak se navikava na taj raspored i sam počinje lučiti hormon melatonin, koji vas uspavljuje. Osobe koje spavaju i bude se u isto vrijeme čak i vikendom, obično imaju najkvalitetniji san.
Fizičko zdravlje takođe igra važnu ulogu. Umjereno vježbanje u toku dana poboljšava cirkulaciju, smanjuje stres i pomaže da brže zaspite. Međutim, vježbanje neposredno prije odlaska u krevet može imati suprotan efekat jer podiže adrenalin i temperaturu tijela, što otežava uspavljivanje. Zato je idealno baviti se fizičkom aktivnošću barem tri sata prije spavanja.
Prehrana također utiče na to koliko brzo tonemo u san. Namirnice bogate triptofanom, kao što su banana, orašasti plodovi, mlijeko i zob, pomažu u lučenju serotonina i melatonina. S druge strane, masna i začinjena hrana, kao i alkohol, mogu poremetiti rad probavnog sistema i produžiti vrijeme potrebno da zaspimo.
Zanimljivo je da se uzorci spavanja mijenjaju s godinama. Djeca i tinejdžeri obično zaspu brže jer njihov organizam zahtijeva više odmora. Kod odraslih se proces može produžiti zbog stresa i hormonskih promjena, dok starije osobe često imaju kraći, ali lakši san. Ipak, i kod starijih važi isto pravilo – ako zaspite u roku od 10 do 20 minuta, vaš organizam funkcioniše skladno.
Na kraju, brzina usnivanja ne zavisi samo od fizičkog zdravlja, već i od mentalne stabilnosti. Miran um je preduslov zdravog sna. Tehnike poput dubokog disanja, meditacije ili čitanja lagane literature prije spavanja mogu pomoći da se opustite i brže utonete u san.
Dakle, ako legnete u krevet i utonete u san za 10 do 20 minuta, možete biti sigurni da je vaš san zdrav, da ste emocionalno uravnoteženi i da vaš organizam dobro funkcioniše. Ako vam, međutim, treba duže ili kraće, vrijeme je da preispitate svoje navike, jer san nije luksuz – on je temelj zdravlja i dugovječnosti.
