Svaka osoba ima svoje jedinstvene jutarnje rituale nakon buđenja. Dok neki možda mogu skočiti iz kreveta bez odgađanja—iako su takvi slučajevi relativno rijetki—mnogi se odluče zadržati još malo.
Ipak, u današnjem digitalnom dobu, čini se da među nama prevladava tendencija da odmah zgrabimo svoje mobilne uređaje kako bismo provjerili obavijesti, poruke ili najnovije vijesti.
Koliko je opasna ova navika? Dr. Jane Bowring pojasnila je da iako je to ponašanje kojem se svi povremeno bavimo, uobičajeni čin posezanja za telefonom može biti “pretjerano stimulirajući” za živčani sustav, što potencijalno može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica. Na svom TikTok kanalu naglasila je: “Ovo se ne preporučuje jer će podići razinu dopamina, snažnog stimulansa za vaš mozak i živčani sustav”, kao što je istaknula u svom videu.
Liječnik nadalje upozorava da korištenje mobitela može utjecati na metabolizam zbog električnih i magnetskih polja (EMP) koje uređaj proizvodi. Ova izloženost može dovesti do viška kalcija u stanicama, što zahtijeva povećani unos magnezija kako bi se uspostavila ravnoteža u tijelu. “To može utjecati na vaš dnevni metabolizam, razinu energije, pa čak može uzrokovati glavobolje zbog izloženosti ovim valovima”, objasnila je.
Kako ističe, zasloni mobitela emitiraju plavo svjetlo koje ima potencijal poremetiti nečije “cirkadijalne ritmove”, koji su prirodni obrasci spavanja. Nadalje, ovaj poremećaj može utjecati na dnevne razine stresa. Stoga je preporučljivo razmisliti o tome prije nego što instinktivno posegnete za telefonom kad se ujutro probudite. Istraživanje alternativnih jutarnjih rutina koje promiču opću dobrobit moglo bi se pokazati korisnim.
BONUS:
Može biti iznenađenje da određenim biljkama nedostaje otpornost potrebna da izdrže silu vode iz crijeva, što može rezultirati oštećenjem lišća ili korijena. U svjetlu toga, predstavljamo nekoliko alternativnih metoda koje pridonose održavanju zdravlja biljaka, omogućujući im da lijepo cvjetaju bez nepotrebnog stresa ili oštećenja.
Svaki vrtlarski entuzijast dobro razumije da zalijevanje igra ključnu ulogu u zdravlju i rastu biljaka. Ipak, važan aspekt koji se često zanemaruje jest da način navodnjavanja može uvelike utjecati na razliku između rascvjetanog vrta i biljaka koje jedva preživljavaju. Nije sva voda ispuštena iz crijeva korisna, osobito za osjetljive vrste koje ne mogu podnijeti snažan mlaz.
Prevladavajuća ilustracija ovog principa nalazi se u lisnatim biljkama, uključujući salatu i blitvu. Njihovi su listovi toliko krhki da ih može ozlijediti intenzivan pritisak crijeva, dok ih zemlja koja prska natrag može ne samo zaprljati, već i povećati njihovu osjetljivost na bolesti. Kao rezultat toga, stručnjaci zagovaraju tehnike kao što je navodnjavanje kap po kap ili korištenje mlaznica koje vodenu struju pretvaraju u maglu, omogućujući izravno nanošenje na tlo. Ova metoda osigurava da lišće ostane čisto i da se vlaga isporučuje točno tamo gdje je potrebna – u korijenu. Ista razmatranja vrijede i za rajčice.
Iako se mogu činiti otpornijima, ova biljka zapravo znatno pati od nepravilnog navodnjavanja. Kada voda izravno utječe na stabljike i plodove, može uzrokovati cijepanje rajčica, a teža posljedica je potencijalno širenje bolesti koje se prenose tlom, poput plamenjače. Posljedično, iskusni vrtlari preferiraju metode natapanja ili navodnjavanja kapanjem; kada koriste crijevo, moraju se odlučiti za najblaži sprej koji oponaša maglu. Cilj je da i lišće i plodovi budu suhi, jer vlaga na tim površinama izaziva razne bolesti.
Jagode su cijenjen, ali nježan izbor u brojnim vrtovima. Njihovi meki plodovi lako upijaju nečistoće, što ih čini osjetljivima na kontaminaciju. Kada se voda iz crijeva poprska izravno na njih, nakuplja se prljavština, što može dovesti do plijesni ili pojave gljivičnih bolesti. Zbog toga se preporuča zalijevati jagode odozdo, a ne izravno preko plodova. Optimalne metode uključuju korištenje sustava za navodnjavanje kap po kap ili specijaliziranih dodataka koji održavaju vlažnost tla dok bobice održavaju suhima i zdravima.
Čak je i bilje osjetljivo na pretjerano zalijevanje. Vrste kao što su bosiljak, peršin i metvica mogu brzo propasti ako im se listovi često mokre jer vlaga potiče rast gljivica. Odgovarajuća tehnika je usmjeravanje vode prema korijenu, a za lončanice se čak savjetuje način zalijevanja odozdo, čime biljka upija potrebnu količinu vode. Ovaj pristup osigurava da lišće ostane čisto i zdravo, a istovremeno osigurava dosljednu opskrbu korijena vlagom.
Osobito treba biti oprezan s mladim presadnicama koje zbog nježnih stabljika i plitkog korijenskog sustava predstavljaju najosjetljiviju fazu razvoja biljke. Izravna struja vode može ili slomiti te krhke strukture ili istisnuti njihovo korijenje iz tla. Stoga je preporučljivo koristiti kantu s kantom za zalijevanje ili crijevo opremljeno blagim raspršivačem za njihovo navodnjavanje. Jedan pogrešan korak može ugroziti sav trud uložen u njegovanje ovih sadnica.
Što se tiče ukrasnih biljaka poput jaglaca i begonija, smjernice ostaju dosljedne. Ligustrumi, koje karakteriziraju krhki cvjetovi, osjetljivi su na ozljede snažnim mlazovima vode, koji mogu istisnuti tlo ili ozlijediti latice. Slično tome, begonije zahtijevaju nježnu metodu zalijevanja; preporučljivo je koristiti kantu ili raspršivač koji proizvodi fine kapljice. Za obje vrste biljaka pokazalo se da je korištenje sustava za navodnjavanje maglom ili kapanjem najučinkovitije sredstvo za održavanje njihove estetske privlačnosti.
