Na Balkanu je teško zamisliti ručak bez prisustva mesa. Nedavne rasprave su se uvelike usredotočile na zdravstvene implikacije raznih vrsta mesa, s prevladavajućim konsenzusom među mnogima da je piletina najzdravija opcija.
Vojislav Perišić, gastroenterolog, ranije je na Prvoj TV iznio svoja saznanja o najkvalitetnijem mesu. Preporučio je dnevnu porciju mesa, dok je priznao da je soja dopuštena; međutim, izrazio je svoje osobne sklonosti protiv njegove konzumacije. Kako bi potkrijepio svoj argument, spomenuo je da je govedina primarni izbor mesa u određenoj američkoj mesnici.
Teletina je obično manje omiljena od govedine, koja zadržava status najpoželjnije opcije zbog svoje jarke crvene boje, što ukazuje na više razine željeza i prisutnost cinka. Pri odabiru komada govedine često se nalazi korisna mast koja pomaže u apsorpciji vitamina D. Osim toga, govedina se smatra ekonomičnijim izborom i općenito se smatra boljom od svinjetine. Kao medicinski stručnjak preporučio je da se konzumira samo svinjski but, a suho meso ograničio na crveni dio. Koje vrste mesa treba izbjegavati?
Postoje četiri specifične kategorije mesa koje treba izbjegavati. Dr. Kecia Joy napominje da konzumacija odreska može pridonijeti upalama u tijelu i dovesti do debljanja ako se konzumira u velikim količinama. Ova vrsta hrane bogata je zasićenim masnoćama koje podižu razinu nezdravog kolesterola i povećavaju rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
- Janjetina se može uživati u rijetkim prilikama; usprkos tome, ključno je priznati njegov značajan udio masti, koji može negativno utjecati na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Svinjska se rebra zbog povišene masnoće smatraju nepoželjnim izborom namirnica. Osim toga, kobasice, kategorizirane kao mesne prerađevine, često se pojavljuju na raznim popisima na kojima se identificira hrana štetna za naše zdravlje.
Prerađene vrste, obično bogate natrijem i krcate aditivima, predstavljaju znatan rizik kada se progutaju u velikim količinama. BONUS: Nedavna studija pokazala je da se nordijska prehrana smatra zdravijom od mediteranske prehrane. U svjetlu ovog saznanja gastroenterolog prof. dr. Vojislav Perišić ponudio je analizu sličnosti i razlika između ova dva pristupa prehrani, kao i njihov učinak na zdravlje. “Razlika između ove dvije prehrambene strategije je primjetna, posebno u vezi s vrstama masti koje se koriste.”
Mediteranska prehrana uključuje maslinovo ulje, dok nordijska prehrana koristi ulje repice. Iako obje dijete dijele sličnosti u svojim lipidnim profilima i sadrže povoljne masti, svaku karakteriziraju visokokvalitetne masti koje obiluju omega-3 i omega-6 masnim kiselinama. Nadalje, liječnik je istaknuo važnost ograničavanja prekomjerne konzumacije šećera. Primijetio je da se ta razlika također odražava na fizičke osobine pojedinaca koji su dosljedno slijedili ove dijete tijekom duljeg razdoblja.
“Zamislite pojedinca mediteranskog podrijetla, koji se razlikuje po blago povišenoj tjelesnoj masi i izbočenom trbuhu, za razliku od njegovog vitkog skandinavskog kolege. Ipak, nakon pregleda učestalosti hipertenzije i infarkta miokarda, podaci pokazuju značajnu sličnost. Nedavna istraživanja rigorozno su istražila utjecaj prekomjerne tjelesne težine na aterosklerozu i srodna stanja, ističući da određena vrsta masnog tkiva služi kao kritična determinanta, dok se čini da ukupna pretilost ima slabiji učinak, na što napominje profesor Voja, koji navodi da do povećanja od 10 do 15 kilograma može doći bez većih zdravstvenih problema.
“Uključite repičino ulje u svoje kuhanje otprilike pet do šest puta svaki tjedan. Zalažem se za njegovu upotrebu jer nudi vrhunsku kvalitetu po relativno nižoj cijeni od maslinovog ulja. Iako je njegova cijena veća od cijene suncokretovog ulja, dovoljna je manja količina za postizanje željenog okusa; zapravo, jedna litra može biti odgovarajuća. Nadalje, ono predstavlja zdraviji izbor, jer se suncokretovo ulje ne smatra korisnim,” rekao je gastroenterolog.
