Demencija je jedno od najtežih i najčešćih neurodegenerativnih oboljenja savremenog doba. Svake godine broj oboljelih raste, a stručnjaci širom svijeta pokušavaju pronaći načine kako da se bolest spriječi ili bar uspori njen razvoj.
Iako genetika ima značajnu ulogu, naučnici naglašavaju da način života i ishrana predstavljaju ključne faktore rizika. Nedavna studija koja je trajala čak 15 godina došla je do zabrinjavajućih rezultata – određene vrste hrane značajno povećavaju vjerovatnoću da se razvije demencija u kasnijem životu.
Istraživanje je sprovedeno na velikom uzorku ispitanika, prateći njihove prehrambene navike, životni stil i zdravstveno stanje. Naučnici su zaključili da je zajednički imenitelj kod osoba koje su razvile demenciju upravo česta konzumacija visoko prerađene hrane. Tu se ubrajaju gotova jela, grickalice, industrijski slatkiši, gazirani napici i mesne prerađevine poput hrenovki i salama.
Razlog zašto je ova hrana toliko opasna krije se u njenom sastavu. Ona obiluje trans-mastima, zasićenim mastima, previše soli i vještačkih dodataka. Sve to, kroz duži vremenski period, utiče na krvne sudove i moždane funkcije. Studija je pokazala da ljudi koji više od 20 posto dnevnog unosa kalorija dobijaju iz ultra-prerađene hrane imaju čak 30 posto veći rizik od razvoja demencije u poređenju s onima koji takvu hranu konzumiraju rijetko.
Naučnici objašnjavaju da nezdrava ishrana dovodi do hronične upale u organizmu, povećava rizik od gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Sve ove bolesti dodatno opterećuju mozak i dovode do slabljenja kognitivnih sposobnosti. Poremećaj pamćenja, otežano razmišljanje i problemi sa koncentracijom često su prvi znakovi da mozak trpi posljedice nezdravih navika.
Posebno zabrinjava činjenica da se ovakva hrana najviše konzumira među mlađim generacijama, jer je brza, dostupna i ukusna. Međutim, cijena koja se plaća za ovakav način ishrane dolazi kasnije u životu, kada organizam više nema dovoljno snage da se izbori sa nagomilanim posljedicama. Stručnjaci upozoravaju da je potrebno mijenjati prehrambene navike na vrijeme, jer se mozak najbolje štiti dugoročnim zdravim izborima.
Alternativa prerađenoj hrani nalazi se u mediteranskoj ishrani, koju mnogi naučnici smatraju najzdravijom za mozak i cijeli organizam. Ona podrazumijeva unos svježeg voća i povrća, ribe, maslinovog ulja, orašastih plodova i integralnih žitarica. Ove namirnice bogate su antioksidansima, vitaminima i zdravim mastima koje pomažu u očuvanju moždanih ćelija i poboljšavaju cirkulaciju.
Tokom 15 godina istraživanja, naučnici su uočili i da osobe koje kombinuju zdravu ishranu sa redovnom fizičkom aktivnošću, kvalitetnim snom i izbjegavanjem stresa imaju daleko manji rizik od demencije. Čak i kada postoji genetska predispozicija, pravilna ishrana može značajno odgoditi ili ublažiti simptome bolesti.
Iako su industrijski proizvedeni obroci postali sastavni dio savremenog načina života, stručnjaci naglašavaju da je najvažnije smanjiti njihov unos. To ne znači da ih treba potpuno izbaciti, već ih svesti na minimum i većinu prehrane bazirati na prirodnim namirnicama. Svaka odluka u korist zdravije hrane dugoročno donosi benefite mozgu i tijelu.
Demencija nije bolest koja nastaje preko noći – ona se razvija godinama, često neprimjetno. Upravo zbog toga je prevencija najjače oružje koje imamo. Naučni dokazi iz 15-godišnjeg istraživanja šalju jasnu poruku: što manje prerađene hrane u našim tanjirima, to veća šansa da očuvamo pamćenje, jasnoću misli i kvalitet života u starosti.
Zdravlje mozga treba čuvati od najranijih dana, jer jednom kada moždane ćelije počnu propadati, proces je teško zaustaviti. Zato je važno na vrijeme usvojiti navike koje podržavaju kognitivne funkcije – pravilna ishrana, fizička aktivnost, mentalna stimulacija i socijalni kontakti. Samo tako možemo smanjiti rizik od bolesti koja sve više pogađa današnje društvo i predstavlja veliki izazov za medicinu i porodice širom svijeta.
