U našem trenutnom razdoblju razornih klimatskih promjena, nemilosrdna vrućina pustoši istočnu Europu. Nemoguće je zanemariti da je ovo ljeto bilo najtoplije u povijesti. Pogledajmo sada preporuke stručnjaka za očuvanje vaše dobrobiti.
Proteklih dana naše je područje doživjelo neviđen porast temperatura koje su dosegnule gotovo 40 Celzijevih stupnjeva. Ova ekstremna vrućina ima dubok učinak na naše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Preporučljivo je suzdržati se od aktivnosti na otvorenom i minimizirati stalnu upotrebu klima uređaja. Dr. Andrej Kovačević, specijalist interne medicine, i dr. Dalibor Dragišić, kardiolog KBC-a “Dragiša Mišović”, ističu da je važno pridržavati se njihovih uputa tijekom očekivanih srpanjskih vrućina.
Uz nedavno sjećanje na sparno srpsko ljeto, meteorolozi upozoravaju da jačina sunca eskalira, što predstavlja mogući rizik za naše zdravlje. Kako bismo se zaštitili od štetnih posljedica visokih temperatura, važno je pridržavati se njihovih uputa i spriječiti teške zdravstvene probleme. Ključno je dati prioritet preventivnim mjerama za očuvanje zdravlja našeg kardiovaskularnog sustava tijekom vrućeg vremena. Ne treba zanemariti značaj visokih temperatura za dobrobit srca.
Dva primarna čimbenika pridonose ovoj pojavi: povišeni atmosferski tlak i povećana gustoća krvi, poznata kao hiperkoagulabilnost. Osobe koje su podložnije doživjeti ove posljedice obuhvaćaju one s već postojećim srčanim oboljenjima, osobe koje su nedavno pretrpjele srčani ili moždani udar, pacijente s visokim krvnim tlakom, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, osobe s prošlošću koronarne bolesti srca i osobe kojima je dijagnosticiran dijabetes. Dr. Kovačević, cijenjeni stručnjak interne medicine, podijelio je ovu neprocjenjivu spoznaju u intervjuu za „eKliniku.
Kako bismo se zaštitili od dehidracije, gubitka minerala i mogućih opasnosti od toplotnog udara, ključno je dati prioritet održavanju hidratacije. Ključ leži u izbjegavanju izravnog izlaganja suncu između 11 i 17 sati, kada su temperature i atmosferski tlak najviši. Ove su smjernice posebno važne za osobe s kardiovaskularnim bolestima. Prije bilo kakvih promjena u režimu liječenja, obavezno se posavjetujte sa svojim kardiologom, jer više temperature mogu dovesti do sniženja krvnog tlaka.
Prilagodba na promjenjive vremenske uvjete i davanje prednosti održavanju stabilne tjelesne temperature ključni su. Postupno usklađivanje naše unutarnje temperature s vanjskom klimom ima golemu važnost. Kada se suočite s iznimno visokim temperaturama, nužno je suzdržati se od pretjeranog snižavanja postavki klima uređaja (ispod 20 stupnjeva Celzijusa). Ova radnja može izazvati naglo suženje ili spazam krvnih žila, što može dovesti do nepravilnog srčanog ritma ili čak srčanog zastoja.
Kako bi se te potencijalne opasnosti svele na najmanju moguću mjeru, ključno je održavati umjereno okruženje podešavanjem termostata na raspon od 22 do 24 stupnja Celzijusa, dajući tijelu dovoljno vremena za privikavanje. Tijekom toplijih mjeseci postaje najvažnije promijeniti svoje prehrambene preferencije, uključiti raznovrsno voće, povrće, vlakna, ribu, puretinu i orašaste plodove, a pritom paziti da ograničite konzumaciju soli. Osobe koje imaju kardiovaskularne bolesti imaju mogućnost uključivanja u umjerenu tjelesnu aktivnost koja je prilagođena njihovoj dobi, specifičnim zdravstvenim okolnostima, propisanim lijekovima i trenutnom vanjskom okruženju. Dr. Dalibor Dragišić, interventni kardiolog KBC-a “Dragiša Mišović”, istaknuo je povezanost naglih promjena vremenskih prilika i njihovog utjecaja na krvne žile, često dovodeći do hipertenzivnih reakcija i razvoja krvnih ugrušaka. Kada se suočite sa srčanim udarom, brza reakcija je ključna.
- Neophodno je odmah prepoznati simptome i bez odlaganja kontaktirati hitnu pomoć. Bilo kakvu nelagodu u prsima treba tretirati kao krajnju hitnost, zahtijevajući hitnu pozornost od strane pružatelja zdravstvenih usluga. Nakon što se potvrdi dijagnoza infarkta miokarda, sljedeći korak je odluka o najprikladnijem pristupu liječenju, što može uključivati konzervativne mjere ili provedbu angioplastike sa stentiranjem.
Naglašavajući važnost vremena tijekom presudnog srčanog događaja, dr. Dragišić ističe ključnu ulogu koju ono ima u očuvanju srčanog mišića. Što je odgoda duža, veća je šteta nanesena srčanom mišiću. U kritičnim situacijama pogreške su nedopustive, a sposobnost donošenja brzih odluka postaje najvažnija. Dr. Dragišić ističe da izostanak pravodobnog liječenja hipertenzije može rezultirati znatnom štetom nakon što se simptomi pojave. Postoji značajan dio populacije koji se naviknuo na upravljanje visokim krvnim tlakom, s očitanjima koja mogu doseći čak 150 ili 160 preko 90 ili 100. Nažalost, ovo specifično zdravstveno stanje djeluje prikriveno, često ostajući asimptomatsko dulje vrijeme.
Međutim, kada se simptomi pojave, često je prekasno za djelovanje. Najčešća komplikacija povezana s povišenim krvnim tlakom je pojava srčanog ili moždanog udara. Intrigantan aspekt naše populacije pacijenata je primjetan broj pojedinaca koji su prethodno imali visok krvni tlak i možda su čak primili terapiju. Pogrešno su pretpostavili da su potpuno izliječeni nakon normalizacije krvnog tlaka. Nažalost, nakon nekoliko desetljeća ovi se pacijenti nalaze u hitnim situacijama u kojima je potrebna angiosalna terapija. Dr. Dragišić naglašava važnost pomnog praćenja krvnog tlaka, razine kolesterola i prisutnosti dijabetesa jer ti čimbenici uvelike povećavaju šanse za srčani i moždani udar.
