Sve veći broj osoba danas vjeruje da je istinska unutarnja sreća povezana s materijalnim bogatstvom, zbog čega mnogi teže što većoj zaradi. Taj se prihod često raspoređuje na skupe i suštinski suvišne predmete. Unatoč svojim financijskim mogućnostima, ove osobe su često nesretne i pod stalnim stresom.
Svakodnevno se izlažemo pritiscima koji se mogu izbjeći i raznim štetnim radnjama, što često dovodi do osjećaja nedostatka i nezadovoljstva. Kako bismo njegovali temeljnu pozitivnost potrebnu za sreću, nužno je uvesti manje i značajne promjene u naše živote. U ovoj raspravi navest ćemo tri jednostavne prilagodbe kojih se morate odreći kako biste postigli veće zadovoljstvo i užitak.
Potraga za savršenstvom uobičajena je težnja koja obuhvaća različite aspekte života, uključujući profesionalne napore, osobne odnose i fizički izgled. Ipak, ključno je priznati da se takvi ideali nalaze isključivo u domeni fantazije. Uvjerenje da drugi vode besprijekoran život dok mi želimo nešto veće samo je iluzorna fatamorgana. Naše okruženje je zasićeno nesavršenošću, a potraga za idealiziranim postojanjem sličnim onome što se prikazuje na ekranima pokazuje se u konačnici beskorisnom.
Umjesto da se klonimo svojih nesavršenosti, trebali bismo ih u potpunosti prihvatiti i pronaći radost u jednostavnim užicima koje život nudi. Prema psiholozima, na našu opću sreću i emocionalno stanje mogu duboko utjecati negativne misli i pesimističan pogled. Nažalost, život nam donosi neizbježne negativne događaje i okolnosti s kojima se moramo suočiti.
Posljedično, daljnje susretanje s negativnim mislima je nepotrebno. Kada se pojave negativne misli o sebi, svojoj karijeri, bliskoj vezi ili bilo kojem drugom aspektu života, mudro je uzeti trenutak za stanku i potražiti pozitivne elemente u tim situacijama.
Nakon razmišljanja, postat će očito da je pozitivnost doista prisutna. Životni stil prethodnih razdoblja u oštroj je suprotnosti s našim suvremenim iskustvima. Razmišljanje o prošlosti često dovodi do nakupljanja negativnih emocija. Bilo da se netko prisjeća propuštenih prilika ili izražava žaljenje zbog bivših veza, karijera ili načina života, opsjednutost prošlim vremenima neizbježno potiče osjećaje tuge, čežnje i nezadovoljstva.
Da bismo postigli sreću, imperativ je osloboditi se tereta prošlosti i prigrliti prilike koje su pred nama. Iako je prošlost nepromjenjiva, sadašnjost je pod vašom kontrolom, zbog čega je od ključne važnosti baviti se njom kroz leću optimizma. Usmjerite svoj fokus prema onome što je dostupno ili neposredno pred vama, jer u tome leži bit istinske radosti.
BONUS TEKST:
Statistike pokazuju da otprilike 3 do 4 posto pojedinaca u razvijenim zemljama pati od depresije. Čini se da je ovo stanje češće među ženama, kojima se depresija dijagnosticira dva do tri puta češće nego njihovim muškim kolegama.
U Hrvatskoj se procjenjuje da je populacija pojedinaca pogođenih depresivnim poremećajima između 100.000 i 200.000, pri čemu se očekuje da će se svaki peti Hrvat tijekom života susresti s barem jednom epizodom depresije. Zabrinjavajuće je primijetiti da približno 15 posto najteže bolesnih pacijenata koji primaju bolničku njegu tragično odluči okončati svoj život kako bi pobjegli od duboke patnje.
Opće je prihvaćeno da više od dvije trećine samoubojstava počine osobe koje pate od teške depresije. Razvoj ovog stanja prvenstveno pokreću vanjski čimbenici kao što su stres, neadekvatna prehrana, nedovoljna izloženost svjetlu, niska razina tjelesne aktivnosti te uporaba alkohola i određenih lijekova i narkotika.
Depresija je poremećaj koji utječe na središnji živčani sustav, a nastaje zbog promjena u kemiji mozga i aktivnosti živčanih stanica. Uobičajeni okidači za nastanak ovog stanja uključuju vanjske čimbenike kao što su stres, neadekvatna prehrana, nedovoljna izloženost svjetlu, smanjena tjelesna aktivnost te uporaba alkohola i određenih lijekova ili narkotika.
Studije su pokazale da neki pojedinci imaju prirodnu sklonost depresiji, osobinu koja se prenosi kroz njihov genetski sastav. Ovaj koncept depresivne konstitucije – u biti genetski okvir koji pojedince čini podložnima depresivnim poremećajima – široko je priznat u području biološke psihijatrije.
