Kada govorimo o zdravoj prehrani, većina ljudi odmah pomisli na voće, integralne žitarice ili biljne napitke. Međutim, stručnjaci sve češće upozoravaju da i takve namirnice, ako se konzumiraju u prevelikim količinama ili na pogrešan način, mogu ozbiljno ugroziti zdravlje.
Posebno osjetljiv organ je jetra – tihi heroj našeg tijela koji neprestano filtrira toksine, prerađuje masnoće, regulira šećere i čuva energiju.
Prema riječima poznatog gastroenterologa, sve je više pacijenata s masnom jetrom, i to ne zbog klasičnih uzročnika poput alkohola i brze hrane, već zbog namirnica koje većina ljudi smatra „zdravim izborom“. Ono što je još alarmantnije jest da se masna jetra može razviti vrlo brzo, ponekad doslovno „preko noći“, ako se pretjeruje s određenim vrstama hrane.
1. Voćni sokovi i previše voća
Voće je simbol zdravlja, bogato vitaminima, vlaknima i antioksidansima. Ipak, gastroenterolozi upozoravaju da pretjerana konzumacija voća, a naročito voćnih sokova, može ozbiljno opteretiti jetru. Razlog je fruktoza – prirodni šećer iz voća.
Dok se glukoza koristi u gotovo svim stanicama našeg tijela, fruktozu obrađuje isključivo jetra. Kada u organizam unesemo previše fruktoze, jetra je prerađuje u masnoću. Ako se to događa često, taloženje masti postaje sve veće i vodi u stanje poznato kao nealkoholna masna bolest jetre. Najveća zamka su upravo voćni sokovi, čak i oni cijeđeni kod kuće. Bez vlakana koja usporavaju apsorpciju, voćni šećeri ulaze naglo u krvotok i opterećuju jetru.
Jedna čaša soka od naranče može sadržavati jednaku količinu šećera kao gazirani napitak. Gastroenterolozi zato savjetuju da se voće jede u umjerenim količinama, dok se sokovi piju rijetko, i to razrijeđeni s vodom.
2. Integralne žitarice i „zdravi“ ugljikohidrati
Integralni kruh, zobene pahuljice i smeđa riža često se reklamiraju kao namirnice koje čuvaju liniju i zdravlje srca. No, ono što mnogi ne znaju jest da i prevelik unos ovih ugljikohidrata može štetiti jetri. Kada jedemo obilne količine integralnih žitarica, tijelo ih razgrađuje u šećere, koji podižu razinu inzulina. Jetra tada pretvara višak glukoze u masnoću i skladišti je u svojim stanicama.
Iako su integralne žitarice bolja opcija od bijelog brašna, problem nastaje kada se oslanjamo isključivo na njih i konzumiramo ih u gotovo svakom obroku. Mnogi ljudi vjeruju da „zdravi ugljikohidrati“ ne mogu naškoditi, pa jedu previše kruha, tjestenine i pahuljica, nesvjesni da time podstiču nastanak masne jetre. Ključ je, naglašava gastroenterolog, u količini i ravnoteži.
3. Biljna ulja i orašasti plodovi
Treća namirnica s popisa iznenadila je mnoge: biljna ulja i orašasti plodovi. Oni su poznati po zdravim mastima koje štite srce, smanjuju kolesterol i njeguju mozak. No, problem nastaje kada se konzumiraju u velikim količinama.
Biljna ulja, poput suncokretovog ili sojinog, bogata su omega-6 masnim kiselinama. Kada se pretjera s njihovim unosom, u tijelu nastaje upalni proces koji dodatno opterećuje jetru. Osim toga, ulja su visoko kalorična i vrlo brzo mogu dovesti do nagomilavanja masnoće.
Isto važi i za orašaste plodove. Iako šaka badema ili oraha može biti savršen međuobrok, mnogi ljudi pojedu cijelu vrećicu vjerujući da „ne mogu pretjerati“ jer su zdravi. Time nesvjesno unesu nekoliko stotina kalorija i značajnu količinu masti koju jetra mora obraditi.
Zašto je masna jetra opasna?
Masna jetra ne daje uvijek jasne simptome. Često se otkrije slučajno, na ultrazvuku ili laboratorijskim pretragama. Kada simptomi postoje, to su obično umor, težina u trbuhu, probavne smetnje ili neobjašnjiv gubitak energije. Ako se ne reagira na vrijeme, masna jetra može dovesti do upale, ožiljaka (fibroze), pa čak i ciroze.
Prema savjetima gastroenterologa, ključ je u umjerenosti i ravnoteži. Voće se treba jesti svježe, ali u količini od dvije do tri porcije dnevno. Integralne žitarice su korisne, ali ne bi smjele biti osnovna hrana u svakom obroku. Biljna ulja i orašasti plodovi svakako trebaju ostati u prehrani, ali u malim količinama – šaka orašastih plodova ili jedna do dvije žlice ulja dnevno sasvim su dovoljni.
Jetra je organ koji se može regenerirati, ali samo ako joj damo priliku. Umjerenost, raznolika prehrana i povremeni pregledi kod liječnika najbolji su način da se spriječe posljedice. A činjenica da čak i „zdrava hrana“ može biti pogubna podsjetnik je da nijedna namirnica nije bezopasna ako se pretjera.
