Ovaj svetac je toliko velik da ga se plaše pravoslavci, Jevreji i muslimani, a njegovo ime sa poštovanjem izgovaraju vjernici širom svijeta.
Riječ je o svetitelju koji u različitim religijama nosi različita imena, ali mu je uloga gotovo ista – smatra se Božijim izaslanikom pravde, sile i opomene. Upravo zbog toga, narod vjeruje da se njegov dan mora ispoštovati s posebnom pažnjom, jer se nepoštovanje može “kazniti” nevremenom, nesrećom ili nemirom u domu.
U pravoslavlju je poznat kao Sveti Ilija, u judaizmu kao prorok Ilija, dok ga muslimani poznaju kao Iljasa. Zanimljivo je da je riječ o jednoj od rijetkih ličnosti koju s dubokim poštovanjem priznaju sve tri monoteističke religije. Predanje kaže da nije umro prirodnom smrću, već da je živ uznesen na nebo, što mu daje gotovo nadzemaljski status. Upravo zbog te posebnosti, narod ga doživljava kao moćnog zaštitnika, ali i kao sveca kojeg se, na neki način, treba i pribojavati.
U narodnim vjerovanjima, ovaj svetac se često vezuje za gromove, munje, oluje i vatru. Smatra se gospodarom neba i vremenskih prilika, onim koji kažnjava nepravdu, oholost i grijeh. Zbog toga se vjeruje da na njegov dan ne treba raditi teške fizičke poslove, posebno one na otvorenom polju. Stari ljudi govore da se tada “ne dira zemlja”, jer bi to moglo izazvati njegov gnjev.
Posebno je zanimljivo to što se običaji vezani za ovog sveca prenose generacijama, bez obzira na vjersku pripadnost. U mnogim krajevima Balkana i Bliskog istoka, ljudi različitih vjera imaju gotovo ista pravila ponašanja na njegov dan. Ne pali se vatra bez potrebe, ne započinju se veliki poslovi, a porodice se trude da dan provedu u miru i molitvi. Vjeruje se da se time pokazuje poštovanje prema sili koja je veća od čovjeka.
Jedan od najraširenijih običaja jeste da se sutra obavezno suzdržite od svađa, ružnih riječi i loših misli. Narod kaže da svetac posebno “čuje” ono što se tog dana izgovori, pa se savjetuje da se govori samo dobro, kako bi godina pred vama bila mirna. Također, mnogi zapale svijeću ili prouče kratku molitvu, bez obzira kojoj vjeri pripadaju, tražeći zaštitu za sebe i svoje najbliže.
- U nekim krajevima postoji vjerovanje da je sutra dobro podijeliti hranu siromašnima ili učiniti neko dobro djelo u tišini. Smatra se da se takva djela višestruko vraćaju, jer ih ovaj svetac posebno blagosilja. Čak i oni koji nisu duboko religiozni često poštuju ove običaje, “za svaki slučaj”, kako kažu, jer se vjeruje da je njegova moć velika i da se s njom ne treba igrati.
Zanimljivo je i to da se ovaj svetac često povezuje s istinom i pravdom. Legende kažu da kažnjava laž, izdaju i nepravdu, ali da obilno nagrađuje iskrenost, skromnost i čistu namjeru. Zato se savjetuje da se sutra ne donose važne odluke u ljutnji ili brzopletosti, već da se sve radi smireno i promišljeno.
Bez obzira na to da li vjerujete u narodna predanja ili ne, činjenica je da ovaj svetac ima posebno mjesto u kolektivnoj svijesti ljudi različitih vjera i kultura. Njegov dan podsjeća na poštovanje, strahopoštovanje prema višoj sili i potrebu da se makar na trenutak zaustavimo, smirimo i okrenemo dobrim mislima. Zato se vjeruje da je sutra važno ispoštovati običaje, provesti dan u miru i pokazati poštovanje, jer se kaže da onaj ko to učini – može očekivati zaštitu i blagoslov tokom cijele godine.
