Legionarska bolest, koja se pripisuje bakteriji Legionella, i dalje predstavlja značajnu zdravstvenu prijetnju u brojnim nacijama, uključujući Srbiju, gdje je 2023. dokumentirano sedam slučajeva bolesti, od kojih je jedan rezultirao smrću.
Prijenos ove bolesti događa se udisanjem mikroskopskih kapljica vode koje sadrže bakterije, koje obično potječu iz vodovodnih sustava, a može dovesti do ozbiljne upale pluća. Vlasti naglašavaju da legionela često prolazi nezapaženo, naglašavajući važnost prevencije i ranog otkrivanja u smanjenju učestalosti slučajeva.
Kako bi se smanjio rizik od legionele, stručnjaci Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” predložili su šest bitnih mjera za prevenciju ove bolesti. Predložene mjere i aktivnosti uključuju: donošenje novih propisa, što zahtijeva ugradnju odredbi u postojeće i buduće propise koji reguliraju sigurnost vode za piće kako bi se zajamčila kvaliteta i sigurnost vodnih sustava; te imenovanje referentnih laboratorija, konkretno imenovanje nacionalnog referentnog laboratorija za legionarsku bolest, sa zadaćom ispitivanja prisutnosti legionele u okolišu, posebice unutar vodovodnih sustava.
Izrada stručnih smjernica za nadzor: Neophodna je uspostava stručno-metodoloških smjernica za nadzor legionarske bolesti koje će uključivati jasno artikulirane kriterije za klasifikaciju slučajeva. Poboljšanje prijavljivanja bolesti: Sustav prijavljivanja bolesti mora biti poboljšan putem Službe za javno zdravstvo kako bi se olakšalo poboljšano praćenje i ubrzana identifikacija novih slučajeva.
Poboljšanje laboratorijskih mogućnosti: Povećanje kapaciteta laboratorija za testiranje prisutnosti legionele u pitkoj vodi, bazenskoj vodi i raznim drugim vodnim sustavima. Edukacija i obuka: Proširenje edukacije i obuke stručnjaka unutar zdravstvenog sektora kako bi se točno identificirali simptomi legionarske bolesti i omogućio učinkovitiji odgovor na infekcije.
Simptomi i rizik od infekcije:
Tipične manifestacije legionarske bolesti sastoje se od suhog kašlja, groznice, glavobolje i bolova u mišićima, koji mogu napredovati do ozbiljne upale pluća, potencijalno praćene proljevom i smetenošću. Osobe s povećanim rizikom za ovo stanje uključuju starije osobe (one starije od 50 godina), pušače i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom.
Legionarska bolest širi se udisanjem kapljica vode u kojima se nalaze bakterije, proces koji se može odvijati u različitim sustavima vode, uključujući tuševe, klima uređaje, bazene i rashladne tornjeve. Ova bakterija sposobna je preživjeti u temperaturama vode od 20 do 50 stupnjeva Celzijevih, a najčešće se nalazi u vodovodnim sustavima zgrada.
Zdravstvena njega i prevencija: Zdravstvene vlasti savjetuju da se pojača nadzor i edukacija u pogledu preventivnih strategija, koje obuhvaćaju rutinsko čišćenje i održavanje vodovodnih sustava, uz poštivanje sigurnosnih propisa u prevenciji. Provedba ovih strategija, zajedno s ojačanim laboratorijskim sposobnostima, ima potencijal značajno smanjiti broj pacijenata i poboljšati zaštitu stanovništva.
DODATNI TEKST
U odgovoru na upit o tradicionalnoj hrani kao što su mast, slanina i luk, nutricionistica je ponudila gledište koje potiče na razmišljanje o tim namirnicama, koje su kroz povijest privlačile pozornost u području prehrane. Iako je uobičajeno izbjegavati ove namirnice zbog povišene razine zasićenih masnoća i kolesterola, nutricionistica naglašava da ih se doista može uključiti u prehranu, uz pridržavanje određenih smjernica i umjerenosti.
Svinjska mast: Iako se svinjska mast tradicionalno smatra nepovoljnom zbog povišenih razina zasićenih masnoća, ona posjeduje nekoliko značajnih prednosti koje mogu biti korisne za tijelo kada se konzumiraju u odgovarajućim količinama.
Sastav masti: Svinjska mast sastoji se od približno 40% zasićenih masti i oko 50% mononezasićenih masti, koje su povezane s dobrobiti srca i krvnih žila, prvenstveno u obliku oleinske i palmitoleinske kiseline. Osim toga, uključuje višestruko nezasićene masti koje igraju vitalnu ulogu u ukupnom zdravlju tijela.
Vitamini: Bogata vitaminima A, D i E, svinjska mast služi kao značajan nutritivni izvor. Osobito je važan vitamin D koji olakšava apsorpciju kalcija u tijelu; ovaj se vitamin može sintetizirati kada je koža izložena UV zrakama, uz pomoć kolesterola prisutnog u svinjskoj masti. Kalorijski unos: Svinjska mast je, kao i ostale masne tvari, bogata kalorijama. Nutricionisti savjetuju da kalorijski doprinos masti ne smije premašiti 30% ukupnog dnevnog unosa kalorija. Stoga, iako svinjska mast može pružiti dragocjenu energiju i vitamine, bitno ju je koristiti umjereno.
Toplinska obrada: Značajna prednost svinjske masti je njezina povišena točka dimljenja, što ukazuje na njenu stabilnost na visokim temperaturama, što je čini posebno pogodnom za procese prženja i kuhanja koji uključuju značajnu toplinu. Stoga je vrlo pogodan za pripremu jela koja zahtijevaju toplinsku obradu, uključujući prženje mesa i izradu tradicionalnih recepata.
