U današnjem članku pišemo o tome kako se naslijeđene osobine djece pojavljuju u različitim fazama života. Iako često raspravljamo o tome na koga dijete liči odmah nakon rođenja, stvarna genetska slika postaje jasnija kako dijete raste. Neke osobine koje dijete nasljeđuje od očeva postaju uočljive tek mnogo godina kasnije, kada djetinjstvo pređe u adolescenciju.
Na samom početku života, svi volimo gledati bebe i razmišljati o tome čije su oči, nos ili usne naslijedile. Rodbina i prijatelji često brzo dolaze do zaključka na koga liči, ali prava genetska priča se često počinje otkrivati mnogo kasnije.
Na to utječu biološki faktori koje nauka objašnjava kroz naslijeđene osobine, koje se možda ne pojavljuju odmah, ali se razvijaju kako dijete odrasta. Da, to znači da dijete koje pri rođenju nije ličilo na oca, može postati prava kopija njega u adolescentnoj dobi. Na ovoj priči ne možemo a da se ne zapitamo kako je to moguće.
Jedan od ključnih razloga zašto sličnost s ocem postaje očiglednija s vremenom leži u tome kako se fizičke osobine razvijaju. Na primjer, dječija lica nisu statična. U početku su mekana i zaobljena, a to je prirodni proces koji pomaže preživljavanju. Međutim, kako dijete raste, njegove kosti postaju čvršće, oblikuju se vilica i nos, a inija brade postaje izraženija Mnoge od tih promjena u strukturi lica povezane su s očevim genima, što znači da se sličnost s ocem pojavljuje tek kako dijete postaje starije.
Kosa je još jedna od karakteristika koja može biti naslijeđena, a da to nije odmah očigledno. Na primjer, djeca mogu naslijediti teksturu kose od svog oca, ili možda imaju isti prirodni razdjeljak. U nekim slučajevima, kosa može rasti brže, biti guste ili se ponašati na način na koji je to karakteristično za oca. Ove promjene postaju jasnije tek u pubertetu ili ranoj odrasloj dobi, kada hormonalne promjene počnu utjecati na rast kose.
Važno je napomenuti da očevi ne samo da određuju spol djeteta, nego i ostavljaju biološke tragove na njihov razvoj. Iako se to odmah ne primjećuje, razni obrasci rasta povezani su s genima koje djeca nasljeđuju. Na primjer, razvoj mišića, raspodjela masnog tkiva i nivo energije mogu pratiti obrasce koje su tipične za oca. Djetetovo tijelo može reagirati na određene životne navike na način na koji je to svojstveno i njegovom ocu, čak i kada djeca imaju različite stilove života.
Osim fizičkih osobina, genetski utjecaj na zdravlje također ne treba zanemariti. Neke sklonosti prema bolestima srca, metabolizmu ili regulaciji šećera u krvi mogu ostati skrivene u genima sve do kasnijih godina života. To je razlog zašto liječnici često pitaju o porodičnoj povijesti bolesti. Iako to ne znači da će sigurno doći do problema, znanje o mogućim zdravstvenim rizicima može pomoći u pravovremenom prepoznavanju potencijalnih problema.
No, genetski utjecaj ne staje samo na fizičkim i zdravstvenim osobinama. Emocionalni obrasci i temperament također imaju svoje korijene u genima. Neka djeca naslijeđuju od svojih očeva način kako se nose sa stresom, sposobnost smirivanja ili granicu strpljenja. Ove su osobine ponekad suptilne, ali je moguće prepoznati ih unutar obitelji, kao nešto poznato. Iako okruženje igra važnu ulogu u oblikovanju ličnosti, osnovni emocionalni ritam može biti sličan onome koji je naslijeđen od oca.
Zanimljivo je da se mnoge od ovih osobina počinju manifestirati s godinama, a ne odmah. Hormonske promjene koje dolaze s pubertetom mogu uzrokovati iznenadne promjene u fizičkom izgledu i ponašanju. Djeca koja su možda izgledala vrlo različito od svojih očeva u ranom djetinjstvu, u adolescenciji mogu postati njihov “klon”. Genetika igra veliku ulogu u oblikovanju djeteta, ali upravo način na koji tijelo reagira na odrastanje je ono što u konačnici određuje u kojoj će fazi života neke osobine postati očigledne.
Kao što vidimo, genetika piše scenarij, ali upravo razvojni proces i okolnosti odrastanja odlučuju kada će koja osobina postati prepoznatljiva. Sličnost s ocem može postati sve očiglednija s vremenom, a dijete koje je na početku izgledalo različito od oca, možda će upravo kroz pubertet i adolescenciju postati njegova prava slika i prilika. Zbog toga je genetika fascinantna jer nikada ne možemo točno znati kada će se neki naslijeđeni aspekti u potpunosti pojaviti.
