Gazirana i slatka pića, kao što su sokovi, energetska pića, ledeni čajevi i kafe s okusom, ne nude nikakve prehrambene prednosti i ono što vam mogu doprinjeti jesu upale, pretilosti, inzulinska rezistencija , kao karjes , odnosno probadanje zuba .
U kojoj mjeri odabir prehrane i dnevne rutine utječu na kvalitetu života starijih osoba pitanje je koje zabrinjava mnoge, a stručnjaci su dali uvid u to pitanje, uključujući i preporuke o hrani koju bi svi pojedinci trebali izbjegavati.
Iako genetika ima utjecaja, svi sudionici intervjua složili su se da je prehrana od iznimne važnosti.
“Na proces zdravog starenja značajno utječe prehrana. Hranjive tvari koje konzumiramo igraju ključnu ulogu u podržavanju funkcije mozga, srca, kostiju i imunološkog sustava”, kaže dr. Monica Mahajan iz Centra za zdravo starenje. “Naš izbor prehrane danas ima izravan utjecaj na to kako ćemo se osjećati u budućnosti.”
Lakelyn Eichenberger, stručnjakinja za gerontologiju i brigu o starijim osobama, kaže:
Hranjiva prehrana podupire održavanje fizičke vitalnosti i kognitivnih funkcija, čime se smanjuje vjerojatnost brojnih kroničnih bolesti.
Iako nema čarobnog rješenja, načela su dobro poznata:
Naglasite konzumaciju nerafinirane, cjelovite hrane, uključujući povrće, voće, mahunarke, cjelovite žitarice i nemasne proteine. Održavajte umjeren unos zdravih masnoća, poput maslinovog ulja i orašastih plodova, uz redovitu hidrataciju. Preporuča se minimalizirati unos šećera i prerađene hrane. Dr. Hollis Day iz Bostonskog medicinskog centra primjećuje: “Što više imamo raznolikosti u prehrani, manje su nam potrebni suplementi – tijelo apsorbira hranjive tvari iz hrane mnogo učinkovitije nego one iz suplemenata.”
- Starenjem dolazi do prirodnog pada mišićne mase, zbog čega je konzumacija proteina sve važnija. Dr. Mahajan savjetuje da obroci trebaju uključivati veću količinu voća i povrća jer to pogoduje i fizičkom zdravlju i kognitivnim funkcijama. Studije pokazuju da starije odrasle osobe koje stalno uključuju voće i povrće u svoju prehranu imaju značajno smanjen rizik od kognitivnog pada.
“Hranjiva prehrana ne samo da čuva pamćenje, već i jača kosti i mišiće, a istovremeno smanjuje vjerojatnost padova, dijabetesa i hipertenzije”, kaže dr. Lori Archbold-Panon sa Sveučilišta u Virginiji. Gerijatri generalno izbjegavaju gazirana i slatka pića, uključujući sokove, energetska pića, ledene čajeve i kavu s okusom.
Dr. Mahajan upozorava da ovi proizvodi ne nude nikakve prehrambene prednosti i doprinose upalama, pretilosti, inzulinskoj rezistenciji i karijesu. Jedna limenka može sadržavati čak 39 grama šećera, što daleko premašuje preporučenu dnevnu količinu, kaže.
Eichenberger dalje napominje da ova pića povećavaju vjerojatnost razvoja bolesti srca i dijabetesa tipa 2, a određene studije pokazuju da mogu ubrzati starenje stanica.
Kakva je situacija s dijetalnim verzijama? Oni nisu bez vlastitih rizika.
Archbold-Panon naglašava da umjetni zaslađivači mogu negativno utjecati na crijevni mikrobiom, koji je povezan s različitim aspektima cjelokupnog zdravlja.
Voda ostaje optimalan izbor.
