Na našim prostorima pojavila se epidemija hripavca, koji se u narodu naziva i “hripavac”. Ovu vrlo zaraznu infekciju respiratornog trakta uzrokuje bakterijski uzročnik Bordetella pertussis.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr. Milan Jovanović Batut”, tipični napadi kašlja rijetko se javljaju kod dojenčadi i novorođenčadi, dok adolescenti, odrasli i djelomično cijepljena djeca mogu ispoljavati blage ili atipične simptome.
Za postavljanje dijagnoze hripavca neophodno je napraviti laboratorijsku pretragu nazofaringealnog brisa svake osobe koja ima kašalj koji traje dva tjedna ili dulje, a koji se ne može pripisati nijednom drugom uzroku, bez obzira na dob.
U dojenčadi se bris uzima čak i kada je kašalj kratak, sve dok se ne može povezati s drugom bolešću i ako je prisutan jedan ili više sljedećih simptoma: ponavljajuće epizode kašlja. Osim toga, simptomi kao što su konvulzije, povraćanje ili apneja (privremeni prestanak disanja) bez očitog uzroka često se opažaju kod dojenčadi mlađe od godinu dana. Ovi se simptomi mogu pojaviti nakon epizoda kašlja ili povraćanja.
U Centru za mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” laboratorijski se utvrđuju dijagnoze velikog kašlja. Metode koje se koriste za laboratorijsku dijagnostiku razlikuju se ovisno o trajanju kašlja. Kod kašlja kraćeg od 14 dana uzima se nazofaringealni bris. U slučajevima kada kašalj traje 14 do 28 dana, uzimaju se i uzorak krvi i bris.
Ako kašalj traje dulje od 28 dana, za dijagnozu je potreban samo uzorak krvi. Podaci Gradskog zavoda za javno zdravstvo Beograda (GZJZ) govore da je ove godine do studenoga 2023. bilo 47 prijavljenih slučajeva. U proteklih pet godina broj oboljelih od hripavca u Beogradu je oscilirao.
U 2018. godini zabilježeno je 29 slučajeva, dok je sljedeće godine zabilježen pad na 14 slučajeva. Godina 2020. doživjela je značajan pad, sa samo tri prijavljena slučaja, da bi u 2021. broj dodatno pao na samo dva slučaja. Naime, u 2022. godini na području Beograda nije zabilježen niti jedan slučaj velikog kašlja.
Doktorica Olivera Ostojić, predstojnica Klinike za dječje bolesti KBC-a Dragiša Mišović, naznačila je da se hripavac, koji se naziva i hripavac, u posljednje vrijeme ponovno pojavljuje u našoj sredini. Ovakva situacija je nedopustiva s obzirom na postojanje cjepiva koje nudi potpunu zaštitu od ove bolesti.
U nedavnom intervjuu za Jutru Prvu dr. Ostojić istaknuo je ozbiljnost bolesti, posebice zbog mogućnosti da izazove teške komplikacije kod mlađih pacijenata. Dojenčad od rođenja do šest mjeseci, prije potpunog cijepljenja, čine najosjetljiviju skupinu. Bolest se prenosi dišnim putem i može se brzo proširiti među osobama koje nisu adekvatno cijepljene.
Napredovanje bolesti odvija se u dvije različite faze, koje počinju nakon pojave prvih simptoma. Dr. Ostojić pojašnjava da se prvi stadij hripavca, virusne bolesti dišnog sustava, odvija slično kao i većina drugih respiratornih infekcija. Ova početna faza traje sedam do deset dana i obilježena je simptomima kao što su kašalj, curenje nosa i, u rijetkim slučajevima, groznica.
Sljedeća faza bolesti, koja se naziva stadij uvažavanja, karakterizira značajna nelagoda. Trajući od dva do tri mjeseca, ova faza je razlog zašto se hripavac često naziva “bolest stotinu dana”.
Dr. Ostojić ističe da je ova druga faza najizraženiji aspekt bolesti. Tijekom tog vremena djeca mogu doživjeti kratke napadaje, koji obično traju jednu do dvije minute. Mogu iznenada ostati bez daha, svladani, djelovati blijedo i postati krajnje umorni. Ključno je prepoznati da te epizode mogu dovesti do komplikacija kao što su upala pluća, hernija i rektalni prolaps. Medicinski stručnjaci primjećuju da kašalj može biti iscrpljujući napor za neke pojedince, osobito djecu. Pokazatelji da se dijete bori s kašljem su natečene oči, plavičasta koža i otežano disanje.
Ovaj scenarij je onaj s kojim su roditelji obično upoznati, što ih navodi da potraže bolničko promatranje djeteta. Nakon toga slijedi razdoblje stabilizacije koje se može produžiti i do deset dana kako se kašalj smanjuje. Sve u svemu, cijeli ovaj proces može potrajati i do stotinu dana.
Nedavno je B92 razgovarao s pedijatrom Mihajlom Stevanovićem o ponovnoj pojavi hripavca, stanja koje je napretkom moderne medicine gotovo iskorijenjeno. Dr. Stevanović naznačio je kako dominantna teorija sugerira da je smanjeni imunitet protiv bolesti izravna posljedica smanjene procijepljenosti.
Napomenuo je da, iako bolest nije u potpunosti iskorijenjena, učestalost teških slučajeva značajno je smanjena zahvaljujući povećanom broju cijepljene djece. Roditeljima se snažno preporučuje da osiguraju cijepljenje svoje djece protiv ove bolesti.
