Okruženje u kojem smo odrasli značajno utječe na naš razvoj. Za one koji žive u siromaštvu, kada nisu u mogućnosti pružiti svojoj djeci ono što njihovi vršnjaci imaju , i što je osnova života ,često predstavlja veliki izazov.
Bonus tekst:
Utjecaj jaja na razinu kolesterola u tijelu dugo je bio tema sporenja, što je rezultiralo različitim stajalištima. Povijesno gledano, na jaja – osobito na žumanjke – gledalo se sa zabrinutošću zbog visokog sadržaja kolesterola, koji se često povezuje s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Unatoč tome, nedavna istraživanja i istraživanja, uključujući ona koja je proveo doktorant Ike Norwitz, osporavaju ovu perspektivu i otkrivaju složenu dinamiku između prehrane i razine kolesterola.
Ike Norwitz, doktorant na Sveučilištu Harvard, poduzeo je uvjerljivo istraživanje o ovoj temi, izvodeći eksperiment koji je uključivao konzumaciju 720 jaja unutar mjesec dana. Cilj Norwitzove studije bio je istražiti potencijalne štetne učinke znatne konzumacije jaja na razine kolesterola, posebno se fokusirajući na lipoprotein niske gustoće (LDL), koji se često označava kao “loš” kolesterol. Tijekom trajanja svog eksperimenta, Norwitz je unosio oko 24 jaja dnevno, što je kulminiralo nevjerojatnim ukupnim unosom kolesterola od otprilike 133 200 mg, što je u početku izazvalo zabrinutost za zdravlje.
Dospjevši u crijeva, kolesterol iz hrane veže se za receptore koji se nalaze na stanicama crijevne sluznice. Aktivacija ovih receptora pokreće oslobađanje hormona kolizina, koji zatim krvotokom putuje do jetre. Kao odgovor na to, jetra smanjuje proizvodnju LDL-a, čime pomaže u održavanju stabilne razine kolesterola u tijelu. Ovaj mehanizam može razjasniti zašto visok unos kolesterola iz jaja nije doveo do povećanja razine LDL-a. Osim toga, tijekom eksperimenta, Norwitz je unosio 60 grama ugljikohidrata dnevno, količina koja je relativno niska u usporedbi s tipičnim dijetama s visokim udjelom ugljikohidrata.
Kako bi dostigao tu razinu ugljikohidrata, uz maslac makadamije ubacio je voće poput banana, borovnica i smrznutih višanja. Iako jaja u njegovoj prehrani sadrže značajnu količinu kolesterola, unos ugljikohidrata mogao je pridonijeti smanjenju razine LDL-a. Ovo je vrijedno pažnje s obzirom na to da pojedinci koji se pridržavaju dijete s niskim unosom ugljikohidrata često opažaju povišenje LDL-a zbog tjelesne ovisnosti o masti za energiju umjesto o ugljikohidratima. Istraživanja dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata, poput ketogene i Atkinsove dijete, obično otkrivaju povećanje razine LDL-a.
Ova pojava se događa kada tijelo prijeđe na korištenje masti kao primarnog izvora energije umjesto ugljikohidrata, što može rezultirati povećanjem razine “lošeg” kolesterola. Ipak, nalazi iz Norwitzova eksperimenta pokazuju da dobro uravnotežena prehrana može pozitivno utjecati na razine LDL-a, čak i uz umjereni unos ugljikohidrata, unatoč značajnom doprinosu kolesterola iz jaja. Istraga koju je proveo Ick Norwitz dovela je do ponovne procjene ranijih preporuka u vezi s konzumacijom jaja i njezinim utjecajem na razinu kolesterola.
Dok su ranije studije uspostavile izravnu vezu između povećane konzumacije kolesterola u prehrani i povišenih razina LDL-a, nedavna otkrića pokazuju da je reakcija tijela na kolesterol složenija nego što se dosad mislilo. Ljudsko tijelo može pokazivati različite reakcije, uključujući mehanizme koji smanjuju proizvodnju LDL-a, čime se održava ravnoteža unutar sustava.
Ovaj eksperiment pokazuje da je fokusiranje samo na jednu komponentu prehrane, kao što su jaja, neadekvatno; bitno je procijeniti kompletnu prehranu i način života. Kako bi se postigli optimalni rezultati za zdravlje srca i kolesterola, ključno je uzeti u obzir sve elemente koji tome pridonose, uključujući unos ugljikohidrata, genetske čimbenike i opće odluke o načinu života.
