U našem današnjem članku osvrnut ćemo se na važnost zdrave prehrane koja je ključna za svačiju dobrobit. Ovaj aspekt se ispituje iz stručne perspektive…
Profesor dr. Dragan Ivanov, poznat po apstinenciji od mesa i ribe od rođenja, dao je nekoliko bitnih preporuka za održavanje zdravog načina života. Njegovi se savjeti temelje ne samo na znanstvenim istraživanjima, već i na njegovim osobnim iskustvima, zbog čega ga mnogi smatraju vjerodostojnim autoritetom za zdravstvena pitanja.
Kroz opsežna istraživanja u kombinaciji s praktičnom primjenom, profesor Ivanov formulirao je pristup koji naglašava sveobuhvatnu dobrobit – uključujući fizičko, emocionalno i mentalno zdravlje. U nastavku su ključni uvidi koje moramo uzeti u obzir kako bismo zaštitili svoje zdravlje i produžili život.
Važnost kvalitetnog sna i ranog ustajanja osnovna su načela za održavanje zdravog načina života. Profesor Ivanov ističe važnost pravovremenog odlaska na spavanje, posebno za djecu i adolescente u pubertetu.
U idealnom slučaju, pojedinci bi se trebali povući na noć prije 22 ili 23 sata, jer to vrijeme olakšava prirodne procese regeneracije tijela. U tom intervalu proizvodi se melatonin, hormon neophodan za obnovu mozga i cijelog organizma, zajedno s hormonima rasta. Kvalitetan san nadilazi puki odmor; to je kritičan proces kroz koji tijelo popravlja štetu učinjenu tijekom dana i priprema se za izazove sljedećeg dana.
Profesorica ističe kako je važno ne odgađati spavanje dok ne nastupi umor jer kasno spavanje može poremetiti redovite biološke ritmove i smanjiti kvalitetu sna. Za poboljšanje produktivnosti ujutro savjetuje stimulaciju mozga odmah nakon buđenja. Konzumacija prirodnih izvora energije, poput meda i voća, koji obiluju glukozom i prirodnim ugljikohidratima, najučinkovitiji je način za to. Ovaj nutritivni unos je neophodan jer mozak, kao i ostatak tijela, funkcionira optimalno kada se opskrbljuje prirodnim izvorima energije, a ne prerađenim šećerima.
- Važnost doručka, kako je istaknuo profesor Ivanov, nadilazi to što je on samo obrok; služi kao osnovni izvor energije za početak dana. Preskakanje doručka nije preporučljivo jer dovodi do pada razine energije i koncentracije tijekom dana. Ovaj obrok treba sadržavati namirnice bogate prirodnim ugljikohidratima, poput meda, voća ili cjelovitih žitarica. Ove vrste hrane nude trajni izvor energije i doprinose optimalnom radu mozga.
Također, profesor ističe važnost tjelesne aktivnosti u svakodnevnom životu. Nakon doručka idealno je bavljenje tjelesnom aktivnošću; to može biti kratko, ali snažno, poput brzog hodanja ili vožnje biciklom. Čak i uz ograničeno vrijeme, putovanje biciklom ili pješice može imati značajne dugoročne zdravstvene prednosti. Ovaj način prijevoza ne samo da potiče tjelesnu aktivnost, već također omogućuje izlaganje sunčevoj svjetlosti, što ima pozitivan učinak na naše psihičko blagostanje.
Profesorica Ivanov ističe važnost izlaganja suncu i tjelesne aktivnosti, napominjući da je potrebno tjelovježbi posvetiti 45 do 60 minuta dnevno. Optimalno je baviti se ovom aktivnošću tijekom izlaska ili zalaska sunca jer se u to vrijeme potiče proizvodnja vitamina D, melatonina i serotonina u tijelu.
Ovi hormoni pozitivno pridonose cjelokupnom zdravlju i poboljšavaju mentalno blagostanje poboljšavajući raspoloženje, ublažavajući stres i jačajući imunitet. Profesor tvrdi da stalno izlaganje sunčevoj svjetlosti može poboljšati kvalitetu života povezujući fizičko zdravlje s emocionalnom stabilnošću.
Preporuke za prehranu: mahunarke i preskakanje večere Profesor Ivanov preporuča odabir mahunarki za ručak kao dio nutritivne dijete. Ove su namirnice bogate vlaknima, proteinima i raznim nutrijentima koji podržavaju zdravlje, a također pomažu stabilizirati razinu šećera u krvi. Grah, leća i grašak služe kao izvor biljnih proteina koji mogu učinkovito zamijeniti meso u prehrani.
Također je važno zapamtiti da večeru treba preskočiti. Iako je za mnoge ljude uobičajeno da hranu konzumiraju kasno navečer, profesorica tvrdi da je preporučljivo suzdržati se od večernjih obroka, ostavljajući dovoljno vremena da se tijelo oporavi i pripremi za sljedeći dan. Kasno jedenje obroka može poremetiti obrasce spavanja i nepovoljno utjecati na probavu, što može dovesti do nepotrebnog stresa za tijelo.
- Utjecaj emocija na zdravlje tema je kojom se bavi profesor Ivanov koji tvrdi da emocije mogu biti jednako štetne za zdravlje kao i negativna ponašanja poput pušenja. On tvrdi da čimbenici kao što su izolacija i neučinkovita komunikacija mogu predstavljati veći zdravstveni rizik od samog pušenja. Dugotrajni emocionalni stres, tjeskoba ili depresija mogu značajno ugroziti tjelesno blagostanje kompromitirajući imunološki sustav i povećavajući vjerojatnost raznih bolesti.
Postavljanje granica oko upotrebe tehnologije i društvenih medija ključno je za očuvanje zdravlja. Profesorica upozorava na rizike povezane s pretjeranom uporabom digitalnih uređaja koji mogu “zatrovati” naše psihičko blagostanje jer im trenutno posvećujemo previše vremena. Druženje s prijateljima i obitelji te davanje prioriteta smislenim međuljudskim i društvenim interakcijama ima daleko veću korist za naše mentalno i fizičko zdravlje nego što to može pružiti bilo koji digitalni uređaj.
Profesor Ivan ističe kako je za dug i zdrav život nužan uravnotežen pristup koji uključuje tjelesnu aktivnost, primjerenu prehranu i emocionalno blagostanje. Osnovni elementi zdravog načina života uključuju dovoljno sna, redovitu tjelovježbu, unos prirodnih ugljikohidrata, smislenu interakciju s drugima i postavljanje ograničenja u korištenju tehnologije.
Kako bismo osigurali optimalno zdravlje, ključno je slijediti ove smjernice, dajući prednost kvaliteti života umjesto samo učinkovitosti svakodnevnih zadataka.
Zdravlje se ne može postići samo prehranom ili tjelovježbom; nego zahtijeva sveobuhvatan pristup koji naglašava važnost uravnoteženja svih aspekata života.
