Vježbanje u teretani obično je koristan pothvat; međutim, ključno je prepoznati da tjelesna aktivnost može dovesti do umora i povećane vjerojatnosti da ćete doživjeti srčani udar ili srčani zastoj, osobito tijekom intenzivnih treninga. Kako bi se ublažili ti rizici, neophodno je umjereno vježbati i uključiti redovite intervale odmora.
Prof. dr Petar Otašević, specijalista interne medicine sa subspecijalizacijom iz kardiologije i izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, u razgovoru za MONDO ističe važnost individualnih zdravstvenih pregleda prije bavljenja tjelovježbom, posebno za srednje starijih i starijih osoba, a pritom je istaknuo snažnu preporuku liječnika za tjelesnu aktivnost.
Kao medicinski stručnjaci, dosljedno se zalažemo za tjelovježbu, kao i za izbjegavanje brze hrane i hrane s visokim udjelom masti, šećera ili ugljikohidrata. Naša preporuka je da se svaki tjedan redovito bavite tjelesnom aktivnošću ukupno 150 minuta. Međutim, važno je napomenuti da to ne znači isključivo odlazak u teretanu; bilo koji oblik tjelesne aktivnosti koji odgovara vašim preferencijama, poput hodanja, brzog hodanja, trčanja, vožnje bicikla i više, jednako je koristan. Ove smjernice dolaze izravno od našeg liječnika.
Prema njegovom savjetu, oprez i održavanje kontrole prije toga ključni su, osobito kada se radi o pojedincima u demografskoj skupini srednjih godina.
Stručnjak za MONDO predlaže da osobe koje su u srednjim godinama i razmišljaju o pokretanju režima vježbanja, osobito ako se namjeravaju učlaniti u teretanu, trebaju napraviti korak predostrožnosti i procijeniti svoje cjelokupno zdravstveno stanje. To se može učiniti sveobuhvatnim kardiološkim pregledom koji uključuje mjerenje krvnog tlaka, laboratorijske pretrage, elektrokardiogram (EKG) i ultrazvuk srca. Svrha ovog pregleda je utvrditi sigurnost bavljenja tjelesnom aktivnošću te odrediti prikladan intenzitet i tempo vježbanja.
Odredite maksimalnu brzinu kojom vaše srce može kucati.
U području kardiovaskularnih aktivnosti poput trčanja, plivanja, vožnje bicikla, pa čak i preskakanja užeta, koje povećavaju izdržljivost, govornik ističe njihov povoljan utjecaj na kardiovaskularni sustav. Nadalje, ove kardio vježbe doprinose povećanju potrošnje kalorija, potičući učinkovito upravljanje težinom.
Prema liječniku, bavljenje kardio treningom može dati mnoštvo korisnih rezultata, što ga čini preporučenom praksom za pojedince svih razina kondicije i ukupnog fizičkog blagostanja. Međutim, važno je prilagoditi intenzitet ovih aerobnih vježbi svojim sposobnostima i kondiciji. Sudjelovanjem u takvim aktivnostima učinkovito povećavate svoju izdržljivost jer je svaki mišić u vašem tijelu, uključujući srce, aktivno uključen. To rezultira većom potrošnjom kisika i postupnim smanjenjem pohranjene masti. Liječnik nadalje naglašava važnost toga da se pojedinci u određenim dobnim skupinama podvrgnu temeljitoj zdravstvenoj procjeni prije nego što krenu s bilo kojim režimom vježbanja.
Suprotno tome, naš stručnjak preporučuje da obratite pažnju na broj otkucaja srca kao opći savjet.
Liječnik naglašava da broj otkucaja srca ne smije prelaziti maksimalnu granicu koja se određuje tako da se od 220 oduzme dob osobe. Primjerice, ako netko ima 50 godina, njegov maksimalni broj otkucaja srca ne smije prelaziti 170 otkucaja u minuti. Liječnik zaključuje da će se s godinama maksimalni broj otkucaja srca smanjivati.
