Srčani udar je jedna od najopasnijih i najčešćih zdravstvenih prijetnji koje mogu zadesiti osobu, a brzina reakcije i pravilna prva pomoć ključni su za opstanak osobe koja ga doživi.
Srčani udar se događa kada je dotok krvi u srce blokiran, najčešće zbog zgužvanih naslaga holesterola u arterijama, što dovodi do oštećenja srčanog mišića. U većini slučajeva, srčani udar se ne može predvidjeti i može nastati iznenada, pa je važno znati kako reagirati u trenutku kada se dogodi. Uz pravovremenu i pravilnu intervenciju, mogućnosti za preživljavanje i smanjenje trajnih oštećenja su značajno povećane.
Prvi simptomi srčanog udara mogu biti različiti, ali najčešće uključuju bol u prsima, koji se može proširiti na ruke, vrat, čeljust, ramena, pa čak i leđa. Osim toga, mogu se javiti i simptomi poput kratkog daha, znojenja, mučnine, vrtoglavice, osjećaja tjeskobe ili nesvjestice. Žrtva srčanog udara može izgledati iscrpljeno, a koža joj može postati blijeda. Ovi simptomi mogu biti različiti od osobe do osobe, a žene, na primjer, često imaju manje specifične simptome nego muškarci, što može otežati prepoznavanje problema.
Ako posumnjate da netko doživljava srčani udar, odmah pozovite hitnu pomoć. Vrijeme je najvažniji faktor kada je u pitanju srčani udar, jer što brže dođe pomoć, to su veće šanse za preživljavanje i manja je vjerojatnost trajnog oštećenja srca. U međuvremenu, dok čekate medicinsku pomoć, možete poduzeti nekoliko koraka koji mogu pomoći osobi da preživi i smanje posljedice srčanog udara.
- Prvo, ako osoba nije već u ležećem položaju, pomoći joj da legne i bude u što opuštenijem stanju. Nemojte pokušavati pomaknuti osobu previše ako je bolesna ili osjeća jaku bol u prsima, jer to može pogoršati situaciju. Ako osoba još uvijek ima svijest, ohrabrite je da ostane mirna i pokušajte je smiriti, jer stres može dodatno pogoršati stanje. Važno je naglasiti da žrtvi srčanog udara nikako ne smijete davati nikakve lijekove ili hranu, osim ako nije posebno preporučeno od strane ljekara.
Ako osoba postane nesvjesna i ne reagira, trebate odmah započeti s reanimacijom. Kardiopulmonalna reanimacija (CPR) je ključna u ovakvim situacijama, jer održava cirkulaciju krvi do vitalnih organa dok ne stigne pomoć. CPR se sastoji od kompresija prsnog koša i umjetnog disanja. U početnim fazama reanimacije, važno je odmah započeti s kompresijama jer pomažu u održavanju krvotoka, koji je ključan za opstanak. Kompresije treba izvoditi snažno i brzo, s oko 100 do 120 kompresija u minuti, duboko oko 5 centimetara.
Ako ste obučeni za izvođenje umjetnog disanja, nakon svake serije kompresija možete dati dvije puhane usne u usnu šupljinu žrtve, no važno je napomenuti da kada je netko neočekivano u srčanom udaru, samo kompresije mogu biti dovoljno učinkovite dok ne stigne profesionalna medicinska pomoć. U mnogim zemljama, danas je preporučeno da se CPR izvodi bez umjetnog disanja, posebno u javnim mjestima, kako bi se smanjio rizik od zaraze, dok su kompresije ključne za održavanje cirkulacije.
Defibrilatori su također izuzetno važni u situaciji srčanog udara. Defibrilatori mogu pomoći u obnovi normalnog ritma srca kada je ono prestalo kucati zbog aritmije. Ako se nalazite na mjestu gdje je dostupni defibrilator, slijedite upute na uređaju. Ovi uređaji često su jednostavni za korištenje i mogu se pronaći na mnogim javnim mjestima, poput aerodroma, trgovačkih centara ili sportskih objekata.
Preventivno, mnogi faktori rizika za srčani udar mogu biti kontrolirani promjenama u načinu života. Zdrava prehrana, redovita tjelovježba, prestanak pušenja i smanjenje konzumacije alkohola mogu značajno smanjiti rizik od srčanih problema. Osim toga, redovni medicinski pregledi, osobito za osobe s obiteljskom poviješću bolesti srca, mogu pomoći u ranom prepoznavanju problema i sprječavanju ozbiljnih posljedica.
Znanost je značajno napredovala u dijagnosticiranju i liječenju srčanih bolesti, ali na kraju, brzo djelovanje u situaciji srčanog udara može biti odlučujuće. Znanje kako pružiti prvu pomoć, kao i sposobnost da reagirate u trenutku kada je to najpotrebnije, može spasiti živote. Ako ste svjesni simptoma, znate što poduzeti i brzo reagirate, šanse za preživljavanje u slučaju srčanog udara bit će značajno veće.
