Stručnjaci koji se bave nedavnim istraživanjem spavanja kategoriziraju ljude u dvije različite skupine: one koji ustaju odmah nakon što čuju alarm i one koji odgađaju buđenje barem jednom prije nego što napuste krevet.

Ovi stručnjaci tvrde da praksa pritiskanja gumba za odgodu može negativno utjecati i na tijelo i na njegove cikluse spavanja. Dvije nove studije koje ispituju ponašanje odgode alarma nedavno su objavljene u The Journal of Sleep Research. Među 1.732 sudionika, značajna većina, 69 posto, priznalo je da povremeno drijemaju ili postavljaju više alarma za jutro. Sudionici koji su koristili značajku odgode prijavili su uobičajene probleme kao što su jutarnja letargija i smanjenje ukupnog trajanja sna.
Članak s GoodHouseKeepinga istaknuo je manju studiju koja je uključivala samo 32 osobe, a koja nije otkrila uvjerljive učinke drijemanja na ukupnu kvalitetu sna, raspoloženje ili jutarnju pospanost. Opće je poznato da korištenje gumba za odgodu može dovesti do stanja koje se naziva inercija spavanja, koje karakteriziraju osjećaji zamagljenosti, zbunjenosti i pospanosti koje neki pojedinci osjećaju nakon buđenja iz dubokog sna.
Kao što je izjavio Raj Dasgupti, glavni medicinski savjetnik za Sleepopolis, nalazi studije koja je uključivala ograničenu kohortu pojedinaca koji nisu prijavili da su iskusili inerciju sna nakon jutarnjeg drijemeža ne mogu se ekstrapolirati na širu populaciju, s obzirom na ograničenu veličinu uzorka. Posljedično, ne može se donijeti konačna odluka o utjecaju drijemanja na pojedince.
Stručnjaci ističu kako je nužno prepoznati promjene koje se događaju noću i prilagoditi svoj raspored tome. Neophodno je uzeti u obzir tipično vrijeme buđenja koje bi se primijetilo da se sat nije promijenio i prilagoditi aktivnosti u skladu s tim. Nadalje, stručnjaci su predložili niz dodatnih strategija za olakšavanje mirnog sna.
Za poticanje zdravih obrazaca spavanja, ključno je pridržavati se dosljedne rutine za spavanje i vrijeme buđenja, osiguravajući da se isti raspored slijedi svaki dan u tjednu bez iznimke. To podrazumijeva bavljenje istim aktivnostima tijekom tjedna. Preporučljivo je minimalizirati izlaganje umjetnom svjetlu najmanje jedan sat prije odlaska na spavanje kako biste potaknuli prirodan san.
Dodatno, preporuča se suzdržavanje od konzumacije alkohola, obilnih obroka i kofeina prije spavanja jer te tvari mogu na različite načine ometati san. Sudjelovanje u umirujućim, nestimulirajućim aktivnostima prije spavanja može se pokazati korisnim jer signalizira mozgu da se opusti i pripremi za san.
Sat (tur. saat < arap. sāa), također poznat kao ura ili sat, služi kao instrument za mjerenje vremena, prvenstveno za određivanje doba dana. Kao jedan od najranijih izuma čovječanstva, sat je stvoren za mjerenje vremenskih intervala kraćih od dana, mjeseci i godina. Prije pojave satova, pojedinci su se oslanjali na Sunce za orijentaciju – izlazilo je u zoru i odmaralo se u zalasku.
Sposobnost određivanja vremena pojavila se kao temeljna ljudska potreba, potaknuvši stvaranje uređaja koji mogu ispuniti ovaj zahtjev, što je predstavljalo značajan tehnički izazov. Najraniji rudimentarni satovi temeljili su se na različitim fenomenima ili događajima određenog trajanja, uključujući protok vode (poznat kao vodeni sat ili klepsidra) i gorenje svijeća.
Ti su satovi bili usklađeni s prirodnim cikličkim pojavama, često odražavajući prividno kretanje Sunca, Mjeseca ili zvijezda. S tehnološkim napretkom, razvijeni su sve sofisticiraniji i precizniji satovi. U području fizike, vrijeme se smatra temeljnom fizikalnom veličinom koja označava trajanje ili interval između dva događaja, omogućujući razlikovanje identičnih pojava koje se odvijaju na istoj prostornoj lokaciji.
- Trajanje koje razdvaja te pojave čini temelj za mjerenje vremena. Razumijevanje događaja, transformacija i kretanja je nepotpuno bez pojma vremena, koje se prepoznaje isključivo kroz promjene u događajima. Brojni prirodni fenomeni pokazuju redovito ponavljanje i mogu poslužiti kao instrumenti za mjerenje vremena. Na primjer, Zemljina rotacija oko svoje osi određuje definiciju dana, dok njezina revolucija oko Sunca diktira trajanje godine.