Dok se činilo da je pandemija koronavirusa konačno iza nas, svijet se ponovo suočava s porastom broja slučajeva.
Stručnjaci upozoravaju da se u posljednjim mjesecima pojavilo nekoliko novih sojeva covida koji se šire brže nego ranije varijante, a kod mnogih osoba izazivaju neuobičajene simptome. Iako većina slučajeva prolazi blaže nego u prvim godinama pandemije, zbog mutacija virusa ključno je znati prepoznati rane znakove zaraze.
Prema najnovijim izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), novi sojevi – nazvani prema redoslijedu genetskih promjena – imaju povećanu sposobnost izbjegavanja imuniteta stečenog vakcinom ili ranijom infekcijom. To znači da čak i osobe koje su već preboljele covid mogu ponovo oboljeti, i to s nešto izmijenjenim simptomima. Iako su hospitalizacije rjeđe nego ranije, broj prijava o dugotrajnim simptomima, poznatima kao „long covid“, i dalje raste.
Najčešći simptomi kod novih sojeva više ne podsjećaju na klasične znakove koje su ljudi povezivali s prvim talasima bolesti. Umjesto gubitka mirisa i okusa, koji su nekada bili gotovo siguran znak zaraze, sada se češće javljaju simptomi slični običnoj prehladi ili gripi. Ljekari ističu da mnogi pacijenti ni ne pomisle odmah na covid jer su tegobe blaže i podmuklije.
Najčešći simptomi novih sojeva uključuju:
Bolove u grlu i promuklost – virus sada češće pogađa gornje disajne puteve, pa se infekcija često manifestuje kao upala grla.
Začepljen nos i curenje nosa – mnogi pacijenti prijavljuju simptome koji podsjećaju na alergiju.
Umor i slabost – i dalje je jedan od najčešćih znakova, ponekad traje danima nakon što ostali simptomi nestanu.
Blaga povišena temperatura i zimica – često se javljaju u početku infekcije.
Kašalj, najčešće suv ili iritirajući – iako nije uvijek prisutan, kod nekih traje duže od dvije sedmice.
Glavobolja i bolovi u mišićima – posebno kod mlađih osoba koje su prethodno bile zdrave.
Zanimljivo je da novi sojevi sve rjeđe izazivaju ozbiljne respiratorne komplikacije poput upale pluća, što se tumači kombinacijom masovne vakcinacije, prethodnih infekcija i prirodne evolucije virusa prema blažim oblicima. Ipak, to ne znači da je rizik potpuno nestao. Starije osobe, hronični bolesnici i imunokompromitirani i dalje su u najvećoj opasnosti od težih oblika bolesti.
Ljekari upozoravaju da se covid sada često zamjenjuje sezonskim respiratornim infekcijama. Zbog toga mnogi dolaze kasno na testiranje, čime povećavaju rizik širenja virusa u porodici i na poslu. Preporuka je da se svaka osoba koja ima simptome poput kašlja, povišene temperature ili iznenadnog umora, testira i izbjegava kontakte dok ne bude sigurna da nije zarazna.
Stručnjaci također podsjećaju na važnost preventivnih mjera – redovno pranje ruku, prozračivanje prostorija, izbjegavanje gužvi i nošenje maski u zatvorenim prostorima s mnogo ljudi. Iako je javnost umorna od svih mjera i ograničenja, virus pokazuje da još nije u potpunosti nestao i da se lako prilagođava novim uslovima.
Nova generacija vakcina, prilagođena najnovijim sojevima, već je u upotrebi u mnogim zemljama. One ne sprječavaju u potpunosti infekciju, ali značajno smanjuju rizik od težeg oblika bolesti i dugotrajnih posljedica. Stručnjaci preporučuju dodatnu dozu vakcine posebno osobama starijim od 60 godina, kao i svima s oslabljenim imunitetom.
Zaključak je jasan: covid više nije bolest koja izaziva paniku kao prije nekoliko godina, ali i dalje zahtijeva oprez. Novi sojevi pokazuju da virus evoluira, mijenja svoje simptome i pronalazi načine da zaobiđe imunitet. Upravo zato, praćenje vlastitog zdravlja, brzo reagovanje i odgovorno ponašanje ostaju najbolja zaštita – ne samo za pojedinca, već i za cijelu zajednicu.
