Danas je veoma značajan praznik za vjernike pravoslavne vjeroispovjesti, jer je blagdan Svetog Petra Koriškog. Unastavku današnjeg članka istražit ćemo vjerovanja i običaje koji se poštuju u različitim regijama zemlje.
Na današnji dan, 18. lipnja, pravoslavni kršćani štuju uspomenu na Svetog Petra Koriškog, istaknutog svećenika, iscjelitelja i čudotvorca iz 13. stoljeća. Ovaj svetac imao je značajan utjecaj na srpsku pravoslavnu tradiciju i smatra se uzorom monaške vjere, poniznosti i odanosti Bogu.
Sveti Petar rođen je u selu Koriša nedaleko od Prizrena, a od mladosti je pokazivao osobine koje su upućivale na njegovu duhovnu izvrsnost. Njegova iznimna krotkost, blagost i nedostatak osvetoljubivosti bile su osobine koje su oni oko njega spremno prepoznavali kao manifestacije božanske milosti. Posebna priča iz njegova djetinjstva govori o tome kako je orao polja sa slijepim volom, što se već tada smatralo čudom i dokazom jedinstvene božanske zaštite.
Odmalena se Petar, zajedno sa sestrom Helenom, svjesno odlučio povući iz društva i posvetiti asketskom životu. Odabrao je boraviti u špilji na planini, gdje je godine posvetio postu, molitvi i nepokolebljivoj duhovnoj budnosti. Njegov put bio je obilježen susretima s demonskim kušnjama; međutim, izašao je iz tih iskušenja ojačanog duha, postavši konačno izvorom nadahnuća i vjere za brojne pojedince koji su ga poznavali.
Važno je napomenuti da se Peter distancirao od slave, unatoč stečenom poštovanju i želji drugih za njegovim društvom. Uviđajući duhovnu pogibelj koju za njega predstavlja priznanje i ugled koji je stjecao, povlači se u daljnju izolaciju, povlačeći se na područje Crne Rijeke, koja će kasnije steći priznanje za još jednog štovanog asketu, svetog Janićija Devićkog.
Petar je umro u špilji koja se nalazi u Koriši. Prema predaji, noć njegove smrti bila je obilježena blistavim svjetlom i anđeoskim pjesmama koje su ispunile špilju, događajima koji su ostali u sjećanju mnogih svjedoka. Njegove su relikvije brzo postale poznate kao izvor ozdravljenja i duhovne utjehe. Njihova moć bila je tolika da je čak i car Dušan, jedan od najstrašnijih vladara Srbije, odlučio da nad njima podigne crkvu, označivši to kao hilandarski Metoh. U novije vrijeme relikvije su prenesene u Crnu Rijeku, gdje se i dalje čuvaju i štuju u ozračju molitvenog spokoja.
Prepodobnog Petra Koriškog danas Crkva štuje kao “anđela u tijelu” zbog njegove duhovne čistoće, iscjeliteljske sposobnosti i snage njegovih molitvi. Njegovo postojanje bilo je primjer šutnje, posta i pobožnosti, a vjernici i dalje traže njegov zagovor u trenucima žalosti, duševnih nemira i bolesti.
Danas među stanovništvom postoje različita vjerovanja i tradicije. Mnogi pristaše suzdržavaju se od svađa, glasnosti i uvredljivih riječi, vjerujući da će oponašanjem života svetog Petra doživjeti godinu ispunjenu mirom i blagostanjem. Pojedinci koji poste i upućuju molitve svecu vjeruju da mogu duhovno postići vedrinu i hrabrost u suočavanju s izazovima.
Sveti Petar Koriški jedan je od svetaca koji je izvršio značajan duhovni uticaj na istoriju Srpske Crkve, nastavljajući da pruža nadu i utehu pojedincima koji traže prosvetljenje u nedaćama života. Njegovo iskazivanje poniznosti, njegova borba protiv iskušenja i njegovo povlačenje od svjetovnog priznanja služe kao podsjetnik da je pravo putovanje prema Bogu često mirno, izravno i ukorijenjeno u vjeri.
