Žika Jakšić, poznati voditelj porijeklom je iz Srbije, a široj javnosti je poznat kao jedna od najatraktivnijih i najfascinantnijih figura u svom poslu. Žika posjeduje nevjerovatnu karizmu, koja mu je pomogla da izgradi zavidnu karijeru.
Priznat kao pionir, imao je ključnu ulogu u osnivanju cijenjenog glazbenog natjecanja „Zvezde Granda.
U fokusu javnosti je često njegovo obrazovanje, jer je Žika završio srednju pedagošku školu pre nego što je upisao Akademiju pedagoških strukovnih studija u Kruševcu.
Karizmatični Žika ne samo da vodi poznatu emisiju “Nikad nije kasno”, već je i ponosni vlasnik istoimene vinarije. Poznat po svojoj bezgraničnoj energiji i nepokolebljivoj ambiciji, Žika je stekao vjerne sljedbenike u lokalnoj zajednici.
Unatoč tome, pojedinosti vezane uz njegovo rođenje i dalje su obavijene velom misterija, s vrlo malo pojedinaca koji znaju točno vrijeme i mjesto njegova dolaska na svijet. Voditelj Žika Jakšić rođen je 6. veljače 1964. godine u Aleksincu. Dok o njegovom životu postoje brojne informacije, identitet njegovog brata ostaje prava enigma.
Žika Jakšić uživa veliku popularnost među publikom koja osvaja svojom lakoćom i pristupačnošću. Njegovi programi dosljedno sadrže obilje smijeha i uživanja, jer vješto spaja natjecatelje prestižnih glazbenih natjecanja s pojedincima koji dijele slične interese.
Unatoč burnoj ljubavnoj povijesti koja ga često stavlja u središte pozornosti raznih medija, Žika ostaje ustrajan u svom divljenju svojim bivšim suprugama. Postoje šuškanja koja sugeriraju da voditelj ima sklonost miješati se u osobne stvari drugih, a da pritom zadrži određeni stupanj privatnosti u vezi s vlastitim životom. Samim tim, samo rijetkima je poznato da Žika Jakšić ima brata proslavljenog pjevača.
Vladimir Jakšić Musa, istaknuti član hvaljene rock grupe “Revolveri”, stekao je značajnu slavu tijekom devedesetih. Najzapaženije pjesme benda, “Nema pvočenjena, nema predeja” i “Brod na okeanu”, postale su veliki hitovi, postajući široko prepoznati u javnosti.
BONUS ČLANAK:
Značajan dio pojedinaca povremeno se upušta u razgovor tijekom spavanja, što mogu posvjedočiti i njihovi sustanari. Ovaj fenomen, koji se naziva pričanje u snu unutar područja abnormalnog ponašanja u snu, kategoriziran je kao parasomnija.
Studije pokazuju da će otprilike jedna od tri osobe doživjeti narativne elemente u svojim snovima u nekoj fazi svog života. Iako je tipično benigno i lišeno bilo kakve intrinzične opasnosti, pričanje u snu može poslužiti kao potencijalni znak ozbiljnijih poremećaja spavanja ili drugih zdravstvenih problema, što je ideja koju podržava cijenjena istraživačica Teresa Šnorbach.
Unatoč znanstvenim istraživanjima koja su u tijeku, istraživači se i dalje bore s misterioznim podrijetlom i implikacijama razgovora u snu. Ovo zagonetno ponašanje ostaje zaogrnuto neizvjesnošću, posebno u pogledu njegove povezanosti s nedavnim događajima. Kao što izreka kaže, snove mogu oblikovati trenutne situacije kao i nejasne dubine podsvijesti.
Općenito se smatra bezopasnim kada uključuje besmislene izjave, pričanje u snu često je povezano s čimbenicima kao što su stres, nedovoljno sna i unos alkohola. Međutim, mentalno zdravlje značajno utječe na ovaj fenomen, posebno kod osoba s već postojećim psihičkim problemima. Istraživanje koje je provela Teresa otkriva da je razgovor u snu češći među onima koji imaju posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).
Diskurs koji okružuje korištenje određenih tvari bilo u rekreacijske ili medicinske svrhe ostaje sporan. “Emocionalni stres” odnosi se na psihološke i fiziološke reakcije izazvane suočavanjem s izazovnim situacijama, uključujući intenzivan pritisak, traumu ili velike životne promjene. Definirajuća karakteristika emocionalnog stresa je njegova sposobnost da bude izazvan raznolikim nizom podražaja, koji obuhvaćaju i pozitivna i negativna iskustva.
Emocionalni stres može se manifestirati kroz različite manifestacije, kao što su fluktuacije raspoloženja, fizički simptomi i promjene u ponašanju. Ključno je primijeniti strategije suočavanja i prihvatiti tehnike upravljanja stresom kako bi se ublažili štetni učinci povezani s emocionalnim stresom.
