Nakon rođenja djeteta, uobičajeno je čuti ljude posebno one bliske kako primjećuju sličnost bebe s ocem ili majkom. Uprkos tome, mnogi i dalje nisu svjesni da djeca nasljeđuju specifične genetske osobine od svojih roditelja, što je činjenica potkrijepljena znanstvenim istraživanjima.
Cilj ovog članka je naglasiti važnost ispitivanja utjecaja naslijeđenih od naših roditelja, posebice razlika između majčinskog i očevog doprinosa. Iako se razumijevanje fizičkih karakteristika koje nasljeđuje može činiti jednostavnim, ključno je prepoznati dubok utjecaj koji njihovo ponašanje i radnje imaju na formiranje naših života.
Koncept obiteljskog odgoja sugerira da genetski sastav oca može značajno utjecati na pojedine nasljedne osobine potomaka. Osobine koje se nasljeđuju, obično kombinacija genetskih doprinosa oba roditelja, često su neizbježne. Nekoliko je bitnih čimbenika uključeno u proces očevog nasljeđivanja.
Genetičarka Dana Breset ukazuje da dob oca može utjecati na razvoj djeteta. Naime, djeca čiji su očevi stariji od 45 godina mogu pokazivati povećanu ranjivost na poteškoće u učenju, kao i povećanu vjerojatnost da će doživjeti depresiju i anksioznost. Nadalje, utjecaj očeva na biološko određivanje spola njihovih potomaka zaslužuje razmatranje.
Određivanje djetetovog spola ovisi o očevom doprinosu X ili Y kromosoma, koji, kada je uparen s majčinim X kromosomom, utvrđuje spol djeteta. Stoga, ako otac izrazi nezadovoljstvo spolom svog potomka, ključno je prepoznati da očev genetski input prvenstveno utječe na ovaj rezultat. Što se tiče fizičkih karakteristika, posebice visine, čini se da genetski čimbenici, posebice oni naslijeđeni od oca, imaju značajniji utjecaj od onih koji potječu od majke.
Značajan utjecaj na visinu djece pripisuje se genetici oca, o čemu svjedoče brojne studije. Prema Dani Breset, djeca su sklonija naslijeđivanju visokog stasa ako im je otac visok. Ove informacije naglašavaju ključnu ulogu koju očinski geni igraju u nasljeđivanju određenih osobina.
Bez obzira na to, jednako je važno priznati da su jedinstvene karakteristike potomaka u konačnici pod utjecajem genetskog doprinosa oba roditelja. Suprotno tome, naš glavni fokus leži na suptilnijim osobinama koje se prenose isključivo preko majčine loze.
Publikacija u časopisu Metabolism Novosti pokazuje da ljudsko tijelo sadrži dva različita oblika masnog tkiva: bijelo i smeđe. Opće je poznato da bijelo masno tkivo, naslijeđeno s očeve loze, predstavlja zdravstveni rizik i povezano je s pretilošću i nizom bolesti. Nasuprot tome, smeđe masno tkivo, koje se nasljeđuje isključivo s majčine strane, ključno je za regulaciju metabolizma i cjelokupne tjelesne funkcije.
Štoviše, ako majka dosljedno pokazuje niske razine serotonina u mozgu, vjerojatno je da će se i njezino dijete susresti s usporedivim nedostatcima ovog neurotransmitera. Značaj serotonina je od najveće važnosti za poticanje pozitivnog raspoloženja i povećanje naše sposobnosti da se koncentriramo na sitnije detalje.
Štoviše, majčin utjecaj nadilazi rane razvojne faze njezina djeteta, s obzirom na to da oštećenje mitohondrijske DNK i s njom povezanih gena izravno utječe na proces starenja. Nakon rođenja, pojedinci nasljeđuju ovaj štetan utjecaj od svojih majki, a povećana prevalencija mtDNA mutacija pridonosi ranoj manifestaciji pokazatelja starenja, uključujući sijedu kosu i bore na licu.
