Prof. dr. Ranko Raičević, vrlo cijenjena osoba iz područja neurologije, došao je do zapanjujućih otkrića o štetnosti izbora pića i korištenja klima uređaja na naše tijelo tijekom sparnih ljetnih mjeseci.

Kao uvaženi predstojnik Klinike za neurologiju Akademije medicinskih znanosti, ugledni redoviti profesor Medicinskog fakulteta Vojnomedicinske akademije Sveučilišta obrane u Beogradu i uvaženi predsjednik Društva neurologa Srbija, njegova su otkrića ostavila nebrojene pojedince u stanju nevjerice.

Čini se da je značajan broj ljudi sklon ponavljanju iste kritične pogreške ne shvaćajući potencijalnu štetu koju ona može prouzročiti. U svom gostovanju na televiziji “Prva” profesor dr. Raičević neustrašivo je govorio o štetnosti raznih nezdravih navika i mogućim posljedicama koje one mogu imati.

Pojedinci različitog podrijetla osjećaju nelagodu zbog ekstremnih temperatura, budući da je širenje krvnih žila koje podržavaju vitalne organe poput mozga, srca i bubrega potaknuto visokom vrućinom.

Čak se i pojedinci s optimalnim zdravljem bore da izdrže takve ekstremne uvjete, dok su pojedinci s već postojećim vaskularnim problemima izloženi povećanom riziku od dodatnih ozljeda kada su izloženi ovim temperaturama. Ključno je izbjegavati boravak na otvorenom u vršnim satima od 10 do 16 sati, kada je UV zračenje najjače. Održavanje hidratacije običnom vodom je od vitalnog značaja.

Nadalje, strogo je upozorio na konzumaciju gaziranih pića i jasno upozorio na opasnosti konzumacije alkohola. Kako biste spriječili potencijalne poremećaje srčanog ritma uzrokovane prekomjernim unosom specifičnih iona, ključno je uvijek sa sobom imati bocu negazirane vode. Odabir negazirane vode najbolji je izbor za izbjegavanje takvih smetnji.

Iako se ne protivim povremenoj konzumaciji gaziranih pića među mladima, oni s već postojećim zdravstvenim problemima trebali bi biti oprezni. U takvim slučajevima strogo ne savjetujem konzumiranje alkohola jer širi krvne žile i smanjuje potrošnju kisika u mozgu i srcu. Dodatno, alkoholna pića predstavljaju veći rizik pri ekstremnim temperaturama, a najveću opasnost predstavljaju jaka alkoholna pića.

Tijekom vrućih ljetnih mjeseci neki se ljudi probude s snažnom glavoboljom, zbog čega se trebaju obratiti neurologu kako bi se utvrdilo je li ta nelagoda posljedica ekstremnih temperatura.

Čimbenici koji dovode do poremećenog sna i potrebe za čestim buđenjem radi čaše vode također doprinose stanju nemira, jer ionizacija atmosfere doživljava fluktuacije. Tijekom ljeta, uobičajeno je da ljudi koriste klima-uređaje, a neki se pojedinci odlučuju držati ih uključenima dok spavaju, unatoč tome što medicinski stručnjaci savjetuju da se to ne radi. Dr. Raičević ističe žalosnu konstataciju da se pri ulasku u prodavaonicu nerijetko postavlja temperatura na pretjerano hladnih 18 stupnjeva, što je u suprotnosti s namjenom klima uređaja.

Cilj klimatizacije je uspostaviti ugodnu temperaturu unutar zatvorenog prostora, a ne replicirati klimu nekog sasvim drugog mjesta. Njegova primarna funkcija je stvoriti umjerenu razliku od šest do sedam stupnjeva u odnosu na vanjsku temperaturu, osiguravajući da prostorija nije ni pretjerano hladna ni pretopla, već ugodna umjerena. Prema pisanju Kurir.rs, stručnjaci predlažu polagano navikavanje tijela na promjene temperature.

Preporuča se održavati razliku između vanjske i unutarnje temperature u rasponu od pet do šest stupnjeva. Međutim, kod nas se često primjećuje da razlika može doseći deset do petnaest stupnjeva.

Preporučujemo

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here