Primarni uzrok smrti širom svijeta su kardiovaskularni poremećaji, koji čine većinu smrtnih slučajeva. Svake godine više od 17 miliona osoba podlegne ovim bolestima, a projekcije govore da će se ta brojka do 2030. godine povećati na 23 miliona. Hrvatska također bilježi značajnu prevalenciju bolesti cirkulacijskog sustava, što ih čini vodećim uzrokom smrti u zemlji.
S obzirom na ove alarmantne statistike, bitno je priznati da su znakovi kardiovaskularnih problema često suptilni i da mogu ostati neprimijećeni, čak i od strane zdravstvenih radnika. Kada se procjenjuju potencijalni kardiovaskularni problemi, ključno je obratiti pažnju na specifične pokazatelje. Bolest srca se može manifestovati kao zadržavanje tečnosti u nogama, što se obično naziva “problemi sa srčanim zaliscima”. To implicira da se otok u donjim ekstremitetima ili zglobovima može pripisati oslabljenom srcu i njegovom smanjenom kapacitetu da adekvatno opskrbi periferne organe krvlju. Iako anksioznost možda nije početni simptom povezan sa srčanim problemima, može poslužiti kao značajan znak upozorenja. Kada dođe do srčanog udara, pojedinci se često susreću s ogromnom anksioznošću i osjećajem predstojeće propasti. Nije neuobičajeno da pacijenti opisuju iznenadni nalet anksioznosti i straha neposredno prije događaja. Nadalje, ako se uporni kašalj pretvori u piskanje, to može ukazivati na zatajenje srca koje je rezultat nakupljanja tekućine u plućima. Od ključnog je značaja da ovaj simptom shvatite ozbiljno kada redovni lijekovi protiv kašlja ne uspiju pomoći. Dok se bol u grudima obično povezuje sa srčanim udarom, ključno je uzeti u obzir druge pokazatelje, uz nekoliko izuzetaka. Nelagodnost obično počinje u grudima, ali se može širiti na različita područja, uključujući ramena, ruke, laktove, leđa, vrat, vilicu i abdomen.
Vrijedi napomenuti da bol nije uvijek lokalizirana u grudima; također može nastati u drugim dijelovima tijela poput lijeve ili desne ruke. Umor se često pripisuje vanjskim faktorima ili sezonskim promjenama, ali to nije uvijek slučaj. Ako osjetite neobjašnjiv umor ili uložite značajan napor tokom jednostavnih aktivnosti kao što je hodanje, važno je da budete oprezni jer to može biti znak srčanih problema. Srce, šuplji mišić veličine stisnute šake, nalazi se u grudima ili medijastinumu. Odgovoran je za pumpanje krvi kroz krvne sudove kroz tijelo. Težina ljudskog srca kreće se od 200 do 425 grama. Perikard, koji služi kao zaštitni vanjski sloj srca, sastoji se od dva listića. Serozna tečnost odvaja srce od srčane membrane, pružajući dodatni sloj zaštite. Samo srce se sastoji od srčanog mišićnog tkiva i dobro je opskrbljeno krvlju kako bi osiguralo da dobije neophodan kisik i hranjive tvari. Unutar ovog mišićnog organa nalazi se septum cordis, mišićna pregrada koja dijeli desnu pretkomoru i desnu komoru od lijeve pretkomore i lijeve komore. Svaka strana srca je dalje podijeljena na manji atrijum i veći ventrikul. Djelujući kao elastične membrane, srčani zalisci reguliraju protok krvi od atrija do ventrikula. Ovi zalisci dozvoljavaju krvi da teče samo u jednom smjeru, sprječavajući povratni tok krvi zatvaranjem pod pritiskom krvi. U oblasti medicine, uobičajeno je da ljudsko srce ima dva različita dijela: desno srce i lijevo srce. Ovi dijelovi su dalje podijeljeni u četiri komore, tačnije dvije pretkomora i dvije komore. Desno srce obuhvata desnu pretkomoru i desnu komoru. U ovoj regiji, deoksigenirana krv iz tijela ulazi u desnu pretkomoru prije nego što se progura u pluća kroz desnu komoru.
Srce obavlja dvije vitalne radnje: kontrakciju i opuštanje. Pulsacije srca, poznate i kao puls, mogu se otkriti u različitim dijelovima tijela, kao što su vrat, ručni zglob ili podlaktice. Krvni sud poznat kao plućna arterija prenosi vensku krv od desnog srca do pluća. Uprkos svom imenu, ova žila se naziva arterija zbog konvencije da su svi krvni sudovi koji vode od srca prema periferiji označeni kao “arterije”. Jednom u plućima, krv se pročišćava, pri čemu se uklanja ugljični dioksid i dodaje kisik. Ova pročišćena arterijska krv se zatim vraća u srce kroz plućne vene, koje se nazivaju vene iako nose arterijsku krv od periferije do srca. Kada stigne u lijevu pretkomoru, arterijska krv ide u lijevu komoru, a zatim u aortu, koja je odgovorna za distribuciju krvi po tijelu. Lijevo srce, koje pumpa arterijsku krv u cijelo tijelo (za razliku od desnog srca, koje pumpa samo vensku krv u pluća), doživljava tri puta veći pritisak, što rezultira debljim i jačim zidovima u tom dijelu srca.
