U današnjem članku vam govorimo na temu koja će vam pomoći da bolje iskoristite ono što vam priroda daje, a što mnogi često olako bace lišće sa voća i drveća.
Jesen je vrijeme kada dvorišta, vrtovi i ulice budu prekriveni raznobojnim lišćem, i dok većina ljudi odmah posegne za grabljama i vrećama da ga spali ili baci, malo njih zna da to lišće može biti izuzetno korisno na mnogo načina. Umjesto da ga spaljujete i time zagađujete zrak, ili bacate i stvarate otpad, postoji niz pametnih načina da ga pretvorite u nešto dragocjeno za vaš vrt i dom.
Prije svega, lišće je pravo prirodno blago za tlo. Kada se razgradi, ono postaje bogat humus koji poboljšava strukturu zemlje, povećava njen sadržaj hranjivih tvari i pomaže biljkama da bolje rastu. Ako u svom vrtu imate voćke, povrće ili cvijeće, možete lišće jednostavno skupiti i rasporediti po zemlji oko biljaka. To će djelovati kao prirodni malč – sloj koji štiti zemlju od isušivanja, sprječava rast korova i održava temperaturu tla stabilnijom. Posebno je korisno u zimskim mjesecima, jer štiti korijenje biljaka od mraza.
Drugi odličan način da iskoristite lišće jeste da od njega napravite kompost. Lišće bogato ugljikom (posebno ono suho i smeđe) savršeno je za miješanje s kuhinjskim otpadom poput ostataka voća, povrća i ljuski od jaja. Sve to zajedno čini savršenu osnovu za kvalitetan kompost koji kasnije možete koristiti kao prirodno gnojivo. Ako lišće prekrupite kosilicom ili ga zgnječite, brže će se razgraditi i kompost će biti gotov za nekoliko mjeseci. Takav kompost vraća život u tlo, a biljke koje se njime hrane postaju zdravije, otpornije i bujnije.
Osim u vrtu, lišće se može koristiti i na druge načine. Primjera radi, suho lišće je odlično za izolaciju u zimskim mjesecima. Ako imate starije pomoćne objekte, šupe ili plastenike, možete ga iskoristiti da dodatno zaštitite osjetljive dijelove od hladnoće. Mnogi vrtlari lišće stavljaju u vreće i slažu ih uz zidove staklenika kako bi stvorili prirodnu barijeru protiv vjetra i niskih temperatura.
Lišće također može poslužiti kao sklonište za korisne insekte tokom zime. Bube, bubamare i druge vrste koje pomažu u suzbijanju štetnika u vrtu često prezimljavaju u suhom lišću. Ako sve lišće odmah pokupite i spalite, uništićete njihov prirodni dom. Umjesto toga, ostavite jedan kutak vrta u kojem ćete lišće rasporediti i tako omogućiti tim korisnim insektima da prezime i ponovo budu vaši pomagači na proljeće.
Još jedna zanimljiva upotreba lišća jeste u izradi prirodnog čaja ili pripravaka za biljke. Na primjer, lišće oraha može se koristiti za prskanje protiv biljnih ušiju, dok se od lišća koprive priprema tekuće gnojivo koje jača biljke. Naravno, važno je znati da nije svako lišće pogodno za to – neko, poput onog od oraha ili hrasta, sadrži tanine koji mogu zakiseliti tlo, pa ih treba koristiti umjereno ili u kombinaciji s drugim vrstama lišća.
- I na kraju, vrijedi naglasiti da spaljivanje lišća, osim što uništava dragocjene hranjive materije, ozbiljno zagađuje okolinu. Dim koji nastaje prilikom sagorijevanja lišća sadrži čestice koje štete dišnim putevima, pogotovo kod djece i starijih osoba. Umjesto da ga zapalite, pretvorite ga u nešto korisno – priroda će vam biti zahvalna, a i vaš vrt će vam to višestruko vratiti.
Dakle, sljedeći put kada budete razmišljali kako da se riješite jesenjeg lišća, sjetite se da ono nije smeće, nego vrijedan resurs koji može donijeti mnogo koristi. Malo truda, malo strpljenja i umjesto vreća punih otpada, imaćete vrt bogat životom, zdravijim biljkama i prirodnim skladom koji se ne može kupiti ni jednim vještačkim gnojivom.
