Istraživači nastavljaju istraživati razloge zašto neki pojedinci dožive 100 godina, no ipak se slažu da je mudro biti oprezan s zdravstvenim preporukama onih koji su stogodišnjaci.
Nedavno je Marija Branjas Morere, priznata kao najstarija osoba na svijetu, umrla u dobi od 117 godina. Iako bi njezina smrt mnoge mogla navesti na razmišljanje o tajnama koje stoje iza tako nevjerojatne dugovječnosti, znanstvenici savjetuju oprez u pogledu savjeta za dugovječnost samih stogodišnjaka.
Kako prenosi Guardian, Marija Branjas svoj dug život pripisuje čimbenicima kao što su “red, mir, dobri odnosi s obitelji i prijateljima, kontakt s prirodom, emocionalna stabilnost, život bez briga, bez žaljenja, s puno pozitive i ostankom dalje od otrovnih ljudi”, stoji na web stranici Guinnessove knjige rekorda. Unatoč tome, Richard Faraher, profesor biogerontologije na Sveučilištu Brighton, primijetio je da znanstvenici još uvijek rade na razumijevanju zašto neki pojedinci prelaze 100. godinu.
Naglasio je da trenutno postoje dvije primarne teorije o ovom pitanju i da one mogu koegzistirati bez proturječja.
On sugerira da je početna teorija da su neki pojedinci jednostavno imali sreće. Drugim riječima, prisutnost specifičnih navika među stogodišnjacima ne znači nužno da su te navike bile razlog njihovog dugog života – što je logička pogreška koja se naziva “sklonost preživljavanju”.
“Samo zato što je osoba živjela nakon što je popušila 60 cigareta dnevno ne znači da je pušenje 60 cigareta dnevno korisno za bilo koga”, rekao je Faraher.
Druga hipoteza sugerira da stogodišnjaci posjeduju jedinstvene genetske osobine koje doprinose njihovoj dugovječnosti, čineći ih otpornijima kao rezultat njihove genetske strukture.
Obje teorije nose isti oprez, kao što je primijetio Faraher.
“Ni pod kojim okolnostima nemojte tražiti savjete o zdravlju i životnom stilu od stogodišnjaka”, nakon čega slijedi zapažanje: “Ono što obično primijetite kod većine stogodišnjaka jest da se minimalno bave tjelovježbom. Često su njihove prehrambene navike prilično nezdrave,” dok je također spominjao da su neki stogodišnjaci bili pušači.
“To je u suprotnosti s većinom dostupnih epidemioloških podataka o načinima produljenja životnog vijeka”, primijetio je, napominjući da je značajna studija otkrila da nepušenje, redovita tjelovježba, umjerena konzumacija alkohola i pet porcija voća i povrća dnevno mogu potencijalno produžiti životni vijek za čak 14 godina.
Izjavio je: “Stvarnost da se stogodišnjaci često nezdravo ponašaju, a ipak ostaju živi, implicira da su ili sretni ili obično posjeduju jake genetske osobine.
Marija Branjas priznala je da je njezinoj dugovječnosti pridonijela slučajnost, dok je njezina kći Roza Moret zaslužnu za obiteljsku sreću pripisala genetici. “Nikad nije bila u bolnici, nikad nije imala slomljenu kost; savršeno je dobro i ne osjeća nikakve bolove”, podijelila je Roza s regionalnom katalonskom televizijom 2023.
Faraher je primijetio da nekoliko čimbenika koji su ispitani kako bi objasnili dugovječnost stogodišnjaka zapravo mogu ilustrirati slučajeve obrnute uzročnosti.
