Lijekovi protiv bolova spadaju među najčešće korištene preparate u svijetu. Gotovo da nema domaćinstva koje u svojoj kućnoj apoteci nema tablete protiv glavobolje, zubobolje ili bolova u mišićima.
Međutim, naučnici sve češće upozoravaju da iako mnogi od tih lijekova izgledaju bezopasno, njihova česta i dugotrajna upotreba može imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Nedavna istraživanja posebno su se usmjerila na ibuprofen, jedan od najpoznatijih i najdostupnijih lijekova protiv bolova, koji se može nabaviti bez recepta.
Prema najnovijem izvještaju grupe istraživača sa nekoliko evropskih univerziteta, redovno korištenje ibuprofena može povećati rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih problema, poput srčanog i moždanog udara. Stručnjaci naglašavaju da je rizik veći kod osoba koje već imaju visok krvni pritisak, povišene masnoće u krvi ili dijabetes. “Ibuprofen je efikasan u ublažavanju bola, ali nije bezopasan, naročito ako se uzima duže od preporučenog perioda ili u većim dozama”, ističe dr. Lars Nielsen, jedan od autora studije.
Lijek spada u grupu nesteroidnih antiinflamatornih lijekova (NSAIL), koji djeluju tako što smanjuju upalu i ublažavaju bol. Međutim, isti mehanizam koji donosi olakšanje može izazvati i oštećenje sluznice želuca, bubrega i srca. Naučnici podsjećaju da ibuprofen može uzrokovati unutrašnje krvarenje u želucu, naročito ako se uzima na prazan stomak ili u kombinaciji s alkoholom. Osobe koje već koriste druge lijekove, poput onih za razrjeđivanje krvi, također su pod većim rizikom od nuspojava.
Osim kardiovaskularnih problema, zabilježeni su i slučajevi ozbiljnog oštećenja bubrega. Iako se ti slučajevi javljaju rijetko, najčešće se dešavaju kod osoba koje uzimaju ibuprofen duže vrijeme, bez nadzora ljekara. “Kombinacija dehidracije, upotrebe ibuprofena i fizičkog napora može dovesti do naglog prestanka rada bubrega. Ljudi često nisu svjesni koliko je to opasno”, dodaje dr. Nielsen.
Zbog ovih saznanja, stručnjaci savjetuju da se ibuprofen koristi samo kada je zaista potreban, i to u najmanjoj efikasnoj dozi, što kraće moguće. Alternativno, preporučuju da se bol pokušava ublažiti drugim metodama — od prirodnih preparata do promjena životnih navika. Na primjer, kod blažih glavobolja preporučuje se odmor, dovoljan unos tečnosti i izbjegavanje napetosti, dok kod bolova u mišićima može pomoći lagano istezanje ili topli oblog.
Zanimljivo je da su istraživači istakli i da mnogi pacijenti nisu dovoljno informisani o nuspojavama lijekova koje svakodnevno koriste. Prema njihovim podacima, više od 40% ispitanika uopće ne čita uputstvo prije uzimanja lijeka. „Ljudi imaju osjećaj da lijek koji se prodaje bez recepta ne može biti opasan, ali to je pogrešna percepcija“, navodi se u izvještaju.
Evropske zdravstvene institucije već su reagovale na ova otkrića. U nekoliko zemalja preporučeno je ograničenje maksimalne dnevne doze ibuprofena, kao i obavezno isticanje upozorenja na pakovanju. Apotekari sada sve češće savjetuju kupce da se prije svake duže upotrebe savjetuju s ljekarom, naročito ako imaju hronične bolesti.
Na kraju, naučnici poručuju da ibuprofen i slični lijekovi nisu zabranjeni, ali da ih treba koristiti odgovorno. Njihova svrha je da pomognu u trenucima bola, a ne da postanu svakodnevna navika. U vremenu kada se sve više oslanjamo na brza rješenja, važno je podsjetiti se da i najpoznatiji lijek može postati neprijatelj ako se koristi pogrešno.
- Upozorenje naučnika je jasno – ako često posežete za tabletama protiv bolova, možda je vrijeme da preispitate uzrok boli umjesto da je samo prikrivate. Tada će ibuprofen i slični lijekovi zadržati svoju pravu svrhu – da pomognu kada zaista zatrebaju, a ne da postanu tihi rizik za vaše zdravlje.
