Danas vam pisemo o jednoj veoma zanimmljivij tebi . Naime kako doznajemo Naučnici iz organizacije Bulletin of the Atomic Scientists objavili su da je Sat sudnjeg dana pomjeren na 85 sekundi do ponoći, što je najbliža tačka simboličnom globalnom uništenju od kada je prvi put uveden 1947. godine.
Ova odluka odražava ozbiljnu zabrinutost zbog kombinacije vojnih, političkih, tehnoloških i klimatskih rizika koji, prema njihovoj procjeni, prijete stabilnost cijele planete.
Iako naziv može zvučati dramatično, Sat sudnjeg dana nije zamišljen kao proročanstvo niti precizna prognoza budućnosti. On predstavlja simboličan pokazatelj koji javnosti i svjetskim liderima jasno poručuje koliko su odluke čovječanstva opasno blizu tačke iz koje nema povratka. Ponoć na tom satu označava trenutak globalne katastrofe, a svako približavanje toj granici shvata se kao ozbiljno upozorenje da se svijet kreće pogrešnim putem.
- Odluka da se kazaljka pomjeri na svega 85 sekundi do ponoći rezultat je višemjesečnih analiza stručnjaka iz različitih oblasti. Naučnici su sagledali stanje međunarodne bezbjednosti, političke odnose među velikim silama, tehnološki razvoj koji izmiče kontroli, ali i klimatske promjene koje dodatno pogoršavaju postojeće sukobe. Zaključak je bio jasan – rizici se ne samo gomilaju, već se međusobno pojačavaju.
Jedan od ključnih razloga za ovako alarmantnu odluku jeste sve nestabilnija bezbjednosna situacija u svijetu. Odnosi između nuklearnih sila postaju sve napetiji, a retorika koja se koristi u međunarodnim odnosima često je agresivna i zapaljiva. Rat u Ukrajini, stalni sukobi na Bliskom istoku i rastuće tenzije u Aziji stvaraju atmosferu u kojoj su greške, pogrešne procjene i nagle eskalacije realna opasnost. Naučnici upozoravaju da se nuklearno oružje ponovo spominje u javnom diskursu kao sredstvo pritiska, što dodatno povećava rizik od katastrofalnih posljedica.
Posebnu zabrinutost izaziva slabljenje međunarodnih sporazuma koji su decenijama služili kao brana nekontrolisanom širenju nuklearnog naoružanja. Mnogi od tih dogovora su suspendovani ili dovedeni u pitanje, a povjerenje između država koje posjeduju nuklearno oružje je na istorijski niskom nivou. Bez jasnih pravila i mehanizama kontrole, svijet bi se lako mogao vratiti u novu, još opasniju trku u naoružanju.
Osim nuklearne prijetnje, sve veću pažnju privlače i nove tehnologije, posebno razvoj umjetne inteligencije. Naučnici ističu da se napredni algoritmi sve češće koriste u vojnim sistemima, ponekad bez jasnih etičkih i pravnih ograničenja. Postoji realna bojazan da bi automatizovane odluke u kriznim situacijama mogle dovesti do pogrešnih reakcija, bez dovoljno ljudske kontrole. Pored toga, umjetna inteligencija olakšava širenje dezinformacija, što dodatno narušava povjerenje u institucije, medije i nauku.
Brzo širenje lažnih vijesti i manipulacija putem digitalnih platformi otežava donošenje racionalnih odluka u trenucima kada je globalna saradnja najpotrebnija. Umjesto zajedničkog odgovora na krize, svijet se sve češće suočava s podjelama, nepovjerenjem i polarizacijom, što dodatno povećava rizik od sukoba.
Klimatske promjene predstavljaju još jedan, često zanemaren, ali izuzetno opasan faktor. Ekstremni vremenski događaji, suše, poplave i rast nivoa mora utiču na sigurnost hrane, dostupnost vode i stabilnost čitavih regiona. Ove promjene pokreću masovne migracije i stvaraju dodatne tenzije među državama i zajednicama. Naučnici naglašavaju da klimatska kriza nije samo ekološki problem, već i ozbiljno bezbjednosno pitanje koje može biti okidač za nove sukobe.
- Uprkos sumornoj slici, poruka Sata sudnjeg dana nije bez nade. Predstavnici Biltena ističu da kazaljka nije trajno fiksirana i da se može pomjeriti unazad. To, međutim, zahtijeva hrabre i promišljene političke odluke, obnovu međunarodnih sporazuma, jačanje povjerenja među državama i ozbiljno suočavanje s klimatskim i tehnološkim izazovima.
Osnivači organizacije, među kojima su bili Albert Ajnštajn i J. Robert Oppenhajmer, vjerovali su da naučnici imaju moralnu obavezu da upozore svijet na opasnosti koje proizlaze iz ljudskog znanja i moći. Njihova ideja i danas živi kroz Sat sudnjeg dana kao podsjetnik da budućnost nije unaprijed određena, već zavisi od izbora koje donosimo.
Na kraju, Sat sudnjeg dana ne mjeri koliko je svijetu ostalo vremena, već koliko smo mi spremni da spriječimo najgori mogući ishod. U toj simbolici leži njegova prava snaga – kao upozorenje, ali i kao poziv na odgovornost, razum i globalnu solidarnost u trenutku kada su oni potrebniji nego ikada.
