Kako ljudi stare, zahtjevi njihovih tijela se mijenjaju. U poznim godinama ljudi su imaju sve manje tjelesne aktivnosti, što zahtijeva i da se prehrana promjeni , odnosno prilagodi dobu. Ono što stručnjaci savjetuju jeste da bi se trebala uključiti hranu koja jača imunološki sustav.
Kako pojedinci stare, njihova tijela prolaze kroz transformacije koje utječu na njihove prehrambene potrebe, posebno kod žena. Profesionalci u području nutricionizma i dijetetike slažu se da su izmjene prehrambenih navika neophodne nakon navršenih 60 godina kako bi se održalo optimalno zdravlje. Dijetetičarka Molly Rapozo u svom komentaru za Parade ističe da je ključan element un
os namirnica bogatih vlaknima, posebice povrća. Vlakna se ne probavljaju u potpunosti; nego se kreće kroz tijelo, skupljajući usput višak masnoće i šećera.
Nadalje, potiče razmnožavanje korisnih bakterija u našim crijevima i pomaže u uklanjanju toksina potičući dosljedno pražnjenje crijeva.
Prehrana bogata vlaknima može smanjiti rizik od razvoja bolesti srca i dijabetesa tipa 2. Dijetetičarka Tara M. Schmidt zalaže se za konzumaciju voća i povrća zbog znatnog sadržaja vode, posebice jer se mnogi pojedinci stariji od 60 godina često suočavaju s dehidracijom. “Vlakna su prisutna u povrću, voću, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama.
Kao što je primijetio Rapozo, Institut za medicinu preporučuje da žene u dobi od 51 godine i starije trebaju konzumirati najmanje 21 gram vlakana dnevno, dok bi muškarci u istoj dobnoj skupini trebali ciljati na najmanje 30 grama dnevno. Među najboljim biljnim izvorima vlakana su jabuke, grah, borovnice, brokula, slanutak, chia sjemenke, leća, grašak, kruške, kvinoja i maline. S navršenom 60. godinom života značajno raste značaj proteina u prehrani.
Kao što je primijetio Rapoz, proteini su vitalni sastojci mišića, enzima i važnih hormona u našim tijelima. Za održavanje mišićne mase i snage, kao i za promicanje zdravlja kostiju i imunološke funkcije, starije osobe moraju povećati unos proteina. Obično se preporučuje da zdrave starije odrasle osobe dnevno unose između 1 i 1,2 grama proteina po kilogramu tjelesne težine. Međutim, osobe s bolestima bubrega isključene su iz ove preporuke.
Rapozo preporučuje podjelu unosa proteina u manje porcije od otprilike 25 do 30 grama po obroku tijekom dana, za razliku od konzumiranja značajne količine odjednom. To je zbog činjenice da naša tijela pokazuju smanjenu učinkovitost u obradi proteina kako starimo. Izvrsni izvori proteina su bademi, svježi sir, masna riba, grčki jogurt, leća, mlijeko, grašak, sjemenke, soja i tofu.
Češnjak, poznat po svom snažnom okusu i mirisu, jedna je od najstarijih ljekovitih biljaka, zauzima značajno mjesto u praksi i tradiciji prirodnog liječenja širom svijeta. Ova cijenjena ljekovita biljka, s poviješću dužom od pet tisuća godina, potječe iz srednje Azije i od tada se proširila u brojne regije diljem svijeta. Obiluje hranjivim tvarima, češnjak jača imunološki sustav i nudi niz zdravstvenih prednosti.
Alicin, glavna aktivna komponenta u češnjaku, poznat je po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitskim svojstvima. U kulturi starog Egipta češnjak je imao veliku važnost i bio je cijenjen kao sveta biljka.
Davali su ga robovima kako bi povećali njihovu snagu i izdržljivost, a njegovi ostaci pronađeni su u grobnicama faraona. U staroj Grčkoj i Rimu sportaši su prije natjecanja uzimali češnjak, dok su ga vojnici koristili prije ulaska u bitke za jačanje izdržljivosti, snage i otpornosti na bolesti.
Do 6. stoljeća češnjak je stigao do Indije i Kine, gdje je bio priznat zbog svojih ljekovitih svojstava. Prepoznat po svojim kulinarskim i medicinskim prednostima, češnjak je postao neizostavni sastojak svake kuhinje i obroka. Ima značajnu ulogu u prehrani i služi kao začin gotovo svim jelima. U suvremeno doba mnogi ga pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Kako bi se maksimizirale njegove dobrobiti, savjetuje se redovita konzumacija u sirovom obliku, a nepoželjan miris možete maskirati sokom od limuna, jabuke, mente, mlijeka, zrna kave ili mješavinom maslinovog ulja.
