“Dnevnik.hr” naglašava da iako postoji nekoliko alata za procjenu umjerenog raspona težine pojedinca, bitno je prepoznati da ti alati uzimaju u obzir čimbenike poput dobi, visine i spola, koji možda neće pružiti sveobuhvatnu procjenu pojedinca idealna težina.
Važno je priznati da niti jedna formula ne može definitivno odrediti što čini idealnu težinu pojedinca. Dnevnik.hr također ističe da faktori poput prehrane, tjelovježbe i životnih navika značajno pridonose cjelokupnom zdravlju, neovisno o težini.
Procjena tjelesne težine obično se vrši pomoću alata poznatog kao Indeks tjelesne mase (BMI). Ova numerička procjena uzima u obzir i visinu i težinu, svrstavajući pojedince u različite kategorije uključujući pothranjenost, zdravu težinu, prekomjernu težinu i pretilo. Formula koja se koristi za izračunavanje BMI je sljedeća:
Indeks tjelesne mase (BMI) može se izračunati dijeljenjem težine pojedinca s njegovom visinom.
Iako BMI služi kao vrijedan alat za širu populaciju, ne uzima u obzir jedinstvene razlike u sastavu tijela, cjelokupnom zdravlju i potencijalnim zdravstvenim opasnostima koje pojedinci mogu imati. Uzmimo, na primjer, visoko kvalificirane sportaše koji se mogu pohvaliti značajnom mišićnom masom; njihov BMI može biti viši, no to ne znači nužno nezdravu težinu. Nadalje, BMI možda neće točno prilagoditi varijacije među različitim rasnim ili etničkim skupinama, što potencijalno može dovesti do pogrešnih predodžbi o zdravstvenim rizicima.
Dodatne metode, poput mjerenja struka i bokova (WHR) i mjerenja visine struka (WtHR), pružaju dodatno razumijevanje potencijalnih zdravstvenih opasnosti povezanih s tjelesnom veličinom. WHR procjenjuje omjer između mjerenja struka i kukova, potencijalno ukazujući na razine visceralne masnoće i rizik od srčanog udara.
Kako bi se odredio omjer struka i bokova (WHR), potrebno je izmjeriti opseg struka na njegovoj najširoj točki, obično malo iznad pupka. Ta se mjera zatim podijeli sa širinom bokova na njihovoj najširoj točki. Na primjer, ako nečiji struk iznosi 71 cm, a bokovi 96 cm, podijelili bi 71 s 96, što bi rezultiralo WHR-om od 0,74.
Kao što je navedeno u izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2008., abdominalnu pretilost karakterizira omjer struka i bokova (WHR) veći od 0,9 za muškarce i 0,85 za žene.
Mjerenje poznato kao mjerenje struka i visine (WtHR) je usporedba opsega struka s visinom i ima korelaciju s razinama kolesterola i krvnog tlaka. Da biste odredili svoj WtHR, jednostavno podijelite širinu struka sa svojom visinom. Ako je rezultat 0,5 ili niži, on spada u umjereni raspon.
Sastav tijela može se točnije procijeniti određivanjem postotka tjelesne masti, umjesto da se oslanja samo na BMI, WHR ili WtHR. Ovo mjerenje uzima u obzir različite vrste masti prisutne u tijelu i ključno je za pravilno tjelesno funkcioniranje. Postoji nekoliko dostupnih tehnika za mjerenje postotka tjelesne masti, kao što su kaliperi, bioelektrična impedancija i DEXA skeniranje.
Ključno je priznati da samo procjenjivanje veličine tijela ne nudi sveobuhvatno razumijevanje cjelokupnog zdravlja pojedinca. Vitalna komponenta leži u usvajanju holističkog pristupa, uzimajući u obzir različite čimbenike kao što su zdravstveno stanje osobe, izbor stila života, prehrambene navike, razina tjelesne aktivnosti i još mnogo toga. Ako je netko zabrinut u vezi sa svojom težinom ili sastavom tijela, preporučljivo je potražiti smjernice od medicinskog stručnjaka koji može pružiti daljnje procjene i personalizirane preporuke.
