Većina ljudi kada dođe ljeto koristi kreme sa zaštitinim faktorom , strahujući od smrtonosne bolesti raka kože . Dok se dijagnoza melanoma u početku može činiti veoma strašnom , bitno je prepoznati da ona ne mora uvijek dovesti do smrtnog ishoda.
Pravodobno otkrivanje i liječenje stanja može dovesti pojedince s melanomom prema povoljnoj prognozi.
Unatoč tome, postoje slučajevi u kojima se melanom može ponovno pojaviti, što zahtijeva sveobuhvatno istraživanje dostupnih opcija liječenja. Za dublji uvid u ovu materiju konzultirali smo prof. Lidiju Kandolf Sekulović, uglednu onkologinju i dermatovenerologinju.
Melanom, vrsta malignog tumora, posebno utječe na melanocite – specijalizirane stanice smještene u epidermisu, vanjskom sloju kože. Te su stanice neophodne za sintezu melanina, pigmenta koji određuje boju naše kože.
Melanin djeluje kao zaštitna barijera protiv prekomjernog ultraljubičastog zračenja, čuvajući genetski materijal unutar stanica kože. Kao odgovor na izlaganje sunčevoj svjetlosti, proizvodnja melanina eskalira, što dovodi do tamnjenja kože. Ovaj mehanizam služi kao zaštitna strategija, smanjujući rizik od daljnjih oštećenja, mutacija i razvoja kancerogenih lezija kože.
Neoprezno sunčanje može značajno povećati rizik od razvoja melanoma. S vremenom, nepotrebno izlaganje sunčevoj svjetlosti može rezultirati genetskim promjenama unutar melanocita. Takve promjene mogu potaknuti nekontroliranu proliferaciju malignih stanica, koje mogu steći sposobnost širenja izvan kože kroz limfne i krvne žile, što u konačnici rezultira metastazama.
Dok imunološki sustav obično prepoznaje ove promijenjene maligne stanice melanoma i nastoji ih iskorijeniti, kod nekih osoba može doći do nekontroliranog rasta. U slučajevima kada stanice melanoma aktivno inhibiraju naš imunološki odgovor, imunološki sustav može postati preopterećen, što dovodi do ponovne pojave melanoma. Ovaj fenomen pojašnjava prof.dr. Lidija Kandolf Sekulović, stručnjakinja dermatovenerologije i onkologije.
Medicinski stručnjaci ukazuju da vjerojatnost metastaziranja melanoma raste s povećanjem debljine tumora. Stoga je neophodno budno promatrati našu kožu radi eventualnih promjena. Uočimo li bilo kakve neuobičajene promjene, kao što je madež s nepravilnim rubovima različitih boja koji se mijenja tijekom vremena ili nova kvržica koja raste i mijenja se mjesečno, savjetuje se potražiti pomoć dermatologa.
- U nekim slučajevima može biti potrebna dermoskopija, zajedno s izrezivanjem lezije ako liječnik to smatra potrebnim. Ovaj postupak ima za cilj utvrditi je li lezija melanom, drugi oblik raka kože ili samo benigna izraslina. Osobe koje imaju više od pedeset lezija na koži se potiču da se posavjetuju s dermatologom radi preventivne dermoskopije i sveobuhvatne procjene svih lezija. Ovaj je korak ključan za identifikaciju potencijalno zabrinjavajućih lezija i za davanje preporuka u vezi s budućim pregledima koji bi mogli biti opravdani.
Ponavljanje tumora usko je povezano s njegovom debljinom. Rana identifikacija i kirurško odstranjivanje melanoma tijekom njegovih početnih faza—osobito kada su stanice raka rijetke i ograničene na epidermu, stanje koje se naziva melanom in situ—značajno umanjuje rizik od recidiva. Suprotno tome, ako stanice raka prodru kroz bazalnu membranu kože i stupe u interakciju s krvnim i limfnim žilama, stječu sposobnost metastaziranja, što rezultira ponovnim pojavom melanoma.
Ovaj proces uključuje diseminaciju stanica melanoma u limfne čvorove i unutarnje organe. Vjerojatnost takvog događaja raste s debljinom tumora, što se procjenjuje količinom malignih stanica i opsegom njihove mutacije. Kako napominje prof. dr. Kandolf Sekulović, kada debljina prijeđe 4 mm ili kada su stanice već infiltrirane u limfne čvorove, vjerojatnost recidiva melanoma kod pojedinaca raste na otprilike 40 do 60 posto.
Studije pokazuju da se osobe s prethodnom dijagnozom melanoma suočavaju s povećanim rizikom da se stanje ponovno pojavi u nekoj fazi njihova života. Debljina tumora ima značajnu ulogu u određivanju vjerojatnosti recidiva melanoma. Prema riječima cijenjenog prof. dr. Sekulovića, ako je tumor veći od 4 milimetra ili ako su stanice raka metastazirale u limfne čvorove, postoji 40 do 60 posto vjerojatnosti povratka melanoma. Medicinski stručnjaci potvrđuju da trenutno posjedujemo opsežna znanja o učinkovitosti suvremenih medikamentoznih terapija. Ovi tretmani mogu potaknuti imunološki sustav da se bori protiv stanica melanoma ili precizno ciljati na mutacije prisutne u tim stanicama.
Lijekovi ove vrste posjeduju izvanrednu sposobnost značajnog smanjenja vjerojatnosti ponovnog pojavljivanja raka i napredovanja bolesti za nevjerojatnih 50%, što također uključuje i prevenciju metastaza.
Tijekom proteklih tri do pet godina adjuvantna terapija postala je standard skrbi za osobe s visokorizičnim melanomom i učinkovito se primjenjuje u europskim i susjednim zemljama. Nažalost, ovaj tretman trenutno nije uključen u osnovno osiguranje u našoj zemlji, što ga čini nedostupnim onima koji su bili podvrgnuti uklanjanju melanoma. Unatoč tome, njegovo odobrenje ostaje prioritet, a i pacijenti i liječnici željno očekuju njegovo odobrenje. Kako navodi dr. Kandolf Sekulović, prevencija je uvijek bolja od liječenja.
