Kako proljeće stiže, naša tijela su u oslabljenom stanju i potrebna im je pomoć da povrate snagu. Zimska prehrana, koja je obično monotona i bogata kalorijama, često nema potrebne makro- i mikronutrijente koji se nalaze u svježem voću i povrću.
Kombinacija neaktivnosti, ograničenog izlaganja sunčevoj svjetlosti i nedovoljne tjelesne aktivnosti dovodi do oslabljenog imunološkog sustava. Nastup proljetnog umora značajno utječe na cjelokupno zdravlje jer narušava imunološki sustav organizma i stvara povoljno okruženje za nastanak raznih bolesti, posebice infekcija dišnog sustava.
Ovo je stanje osobito rašireno među pojedincima na čije fizičko i mentalno zdravlje utječu vremenski uvjeti, koji doživljavaju stalnu iscrpljenost, poteškoće s fokusiranjem, smanjenu razinu energije i pojačanu želju za snom. Tijekom proljetne sezone najbitniji vitamini za naše tijelo su vitamin C, vitamin A, vitamin D, vitamin E, te razni vitamini iz B skupine. Jedan od najčešće korištenih antioksidansa je vitamin C.
Ovaj esencijalni nutrijent igra vitalnu ulogu u podržavanju imunološkog sustava i promicanju zdravih zglobova i arterija. Vitamin C također je poznat po svojim antihistaminskim svojstvima, koja pomažu u ublažavanju upala povezanih s prehladom, groznicom, alergijama i gripom. Štoviše, pojačava učinkovitost bijelih krvnih stanica u tjelesnom obrambenom mehanizmu.
Proizvodnja kolagena, vitalne komponente kože, ligamenata, tetiva, kostiju i kralježničnih diskova, pod značajnim je utjecajem prisutnosti vitamina C. Osim toga, održavanje optimalne razine vitamina C ključno je za promicanje zdravog vida, što dokazuje opažanje da povećane dnevne doze ovog vitamina mogu učinkovito spriječiti napredovanje katarakte. Sveukupno dobrobit pojedinca poboljšano je prisutnošću vitamina A, snažnog antioksidansa. Ima ključnu ulogu u jačanju imunološkog sustava i promicanju optimalnog zdravlja kostiju. Osim toga, štiti oči, štiti kožu, pomaže u obrani od infekcija i pruža olakšanje kod probavnih i želučanih bolesti. Rajčice, mahunarke, bundeve, kukuruz, krumpir, marelice, šljive, grožđe, smokve, naranče i bobičasto voće bogati su izvori vitamina A.
- Osobama koje se bore s kožnim problemima poput akni i bora često se preporučuje dopuna retinoidima. S druge strane, vitamin D igra ključnu ulogu u održavanju optimalne razine kalcija u tijelu. Osim toga, podupire rad mozga, smanjuje upalu, pojačava snagu mišića, jača imunitet i pruža zaštitu od dijabetesa. Ono što izdvaja vitamin D je njegova jedinstvena sposobnost da se sintetizira u koži kada je izložena sunčevim UV zrakama. Čimbenici kao što su godišnje doba, zemljopisni položaj, doba dana (pri čemu su najjače zrake između 10 i 15 sati) i sadržaj melanina u koži mogu utjecati na količinu proizvedenog vitamina D. Općenito, mlađi pojedinci i oni svjetlije puti imaju veću učinkovitost u sintetiziranju vitamina D u usporedbi sa starijim osobama i onima tamnije kože.
Pojedinci koji vode veganski način života ili imaju intoleranciju na laktozu često imaju nedostatak vitamina D zbog svojih prehrambenih ograničenja. Kako bi se to riješilo, preporučljivo im je uključiti dodatke vitamina D u svoju dnevnu rutinu. Važno je napomenuti da značajan broj pojedinaca pati od nedovoljne razine vitamina D, što se može manifestirati različitim simptomima poput umora, poremećaja sna, smanjenog apetita, oštećenja vida i slabljenja kostiju. Izlaganje sunčevoj svjetlosti ključno je, uz mlijeko, mliječne proizvode, ribu ili riblje ulje, kao važne izvore za osiguravanje dovoljnog unosa esencijalnih nutrijenata.
- U proljetnoj sezoni ključno je uključiti vitamin E u svoju prehranu jer ima vitalnu ulogu u eliminaciji toksina iz tijela i podizanju razine energije. Ova esencijalna hranjiva tvar štiti tkiva od štetnih slobodnih radikala i nezamjenjiva je za dobrobit mišićnog i živčanog sustava. Imunitet se jača, a rizik od razvoja stanica raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti suzbija konzumacija hrane bogate vitaminom E. Brokula, kikiriki, špinat, pistacije, zeleno povrće, mlijeko, jaja i klice izvrsni su izvori ovog blagotvornog vitamina . Tijelo zahtijeva sve vitamine B skupine kako bi osiguralo optimalno zasićenje kisikom, ojačalo živčani sustav i oživilo metabolizam.
Ovi vitamini igraju vitalnu ulogu u proizvodnji energije, razgradnji ugljikohidrata, masti i proteina, prijenosu živčanih signala, stvaranju krvnih stanica, pravilnom radu jetre i probavnog sustava, kao i održavanju zdrave kože. i kosu. Bogati izvori ovih vitamina uključuju meso, ribu, žitarice, kvasac, jaja, mlijeko, orašaste plodove, rižu, voće i lisnato zeleno povrće. Vitamini B skupine imaju svojstvo da su topljivi u vodi, što onemogućuje njihovo zadržavanje u tijelu i čini ih netoksičnima čak i kada se konzumiraju u količinama većim od preporučene doze. Unutar kompleksa vitamina B, može se pronaći skup esencijalnih vitamina, naime B1 (tiamin), B2 (riboflavin), B3 (niacin), B5 (pantotenska kiselina), B6 (piridoksin), B7 (biotin), B9 (folna kiselina) i B12 (cijanokobalamin). Ovi se vitamini obično kombiniraju u raznim farmaceutskim pripravcima.
Tijekom prijelaza iz zime u proljeće može biti izazovno adekvatno opskrbiti tijelo s dovoljnom količinom vitamina i minerala, osobito za određene skupine kao što su starije osobe, osobe s kroničnim bolestima, zaposleni profesionalci, studenti, žene koje koriste oralnu kontracepciju, sportaši, djeca koji su podvrgnuti antibiotskoj terapiji te oni koji su izloženi dugotrajnom stresu i infekcijama. Dnevni unos hrane često nema potrebnu raznolikost i kvalitetu za adekvatnu podršku zdravlju našeg tijela. Naša prehrana sastoji se od hrane s visokim udjelom masti i šećera, prekomjerne količine soli, premalo vlakana, preobilja proteina životinjskog podrijetla i nedostatka mahunarki. Kao rezultat toga, ne dobivamo bitne vitamine i minerale koje naše tijelo treba.