Hladnokrvne životinje, poput zmija, često traže toplija mjesta tokom niskih temperatura, zbog čega se često mogu naći kako traže sklonište u podrumima, bunarima ili čak unutar kuća. Prepoznati zmijolovac, Vladica Stanković, primjećuje da, iako i dalje prima pozive za pomoć tokom hladnijih mjeseci, broj poziva nije tako čest kao u drugim dijelovima godine. On objašnjava da kako se vrijeme hladi, zmije ulaze u fazu hibernacije, poznatu i kao brumacija kod hladnokrvnih životinja.Stanković je napomenuo da zmije, čak i na temperaturama do 30 stepeni, često se danju sunčaju i pretražuju područja za zaklon navečer. Često biraju sklonište u kućama, podrumima ili čak unutar vozila parkiranih u prirodnim okruženjima, budući da topli motor vozila predstavlja privlačno mjesto za skrivanje tokom noći. Iako se općenito smatra da su zmije predatori miševa, Stanković je iznio intrigantnu i manje poznatu činjenicu. Spomenuo je da je tokom razdoblja hibernacije, koje obuhvaća zimsku sezonu, moguće da se zmije nalaze u ulozi plijena miševa.
Prema njegovim riječima, glodavci često stvaraju rupe ili otvore u koje se kasnije mogu uvući zmije. Međutim, oni također preferiraju traženje skloništa u podzemnim prostorima poput podruma i okna. Također, Stanković ističe da se zmije kreću sporije noću, što ih može učiniti lakše uočljivima kada sunce ponovno zagrije okolinu ujutro.Vladica je prethodno naglasio da nema potrebe za panikom zbog zmija, ali je istaknuo da je važno ostati oprezan u njihovoj blizini. Tokom zimskih mjeseci, zmije će često tražiti sklonište u bunarima, oknima i kanalima kako bi pronašle mjesto s temperaturom iznad nule Celzijevih stepeni gdje će provesti zimski san. Prema Stankovićevim riječima, zmije neće preživjeti ako temperatura padne ispod ledišta. On je pokazao svoju ljubav prema zmijama i njihovom zaštitniku pitonu Đoletu, koji je poznat po svojoj pitomoj naravi. Pronašao je ovu životinju na ulici i usvojio je, brinući se o njoj zajedno sa svojom porodicom kod kuće. Vladica Stanković je tokom svojih intervencija naišao na nekoliko situacija koje zahtijevaju poseban oprez u slučaju prisutnosti zmija. Prema njegovim riječima, važno je pažljivo nadzirati ove lokacije, s obzirom na njegovo iskustvo.Zmije se mogu pojaviti u različitim okolinama, uključujući šivaće strojeve, skutere, automobile, krovove i podrume. Prema njegovim riječima, razina prisutnosti zmija ostaje relativno stabilna svake godine, s povremenim blagim fluktuacijama. Vladica surađuje s Zavodom za zaštitu prirode organizirajući godišnje radionice.
Glavni cilj ovih radionica je obrazovati odrasle i djecu o gmazovima i zmijama. U Srbiji se nalazi deset različitih vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovne. Tokom njegovih dosadašnjih intervencija, susreo se s nekoliko slučajeva otrovnih zmija. Međutim, većina zmija nije otrovna i ne predstavlja prijetnju ljudima. Glavni problem koji ljudi imaju s zmijama je strah. Među otrovnicama, poskok je najotrovnija vrsta zmije u Europi. Tu su i šarka, koja se može naći na visinama od 600 metara, i poskok, koji se povremeno pojavljuje na Šar planini i zakonom je zaštićen. Važno je razumjeti njihovu ulogu u ekosistemu i ne ubijati ih. Stanković ističe da sve zmije koje uhvati sigurno vraća u njihovo prirodno stanište.
