Melatonin, poznat i kao “hormon sna”, sve češće se koristi kao dodatak ishrani za borbu protiv nesanice i poremećaja spavanja.
Na tržištu je dostupan u obliku tableta, kapsula, sprejeva pa čak i gumenih bombona, a mnogi ga uzimaju bez konsultacije s ljekarom, smatrajući da je riječ o prirodnom i bezopasnom lijeku. Međutim, stručnjaci upozoravaju da melatonin nije čarobna pilula za spavanje i da njegova neodgovorna upotreba može izazvati niz neželjenih efekata u organizmu.
Doktorka internističke medicine, dr. Ivana Petrović, objašnjava da melatonin zaista ima važnu ulogu u regulaciji biološkog ritma. “Naš organizam ga prirodno proizvodi u epifizi, maloj žlijezdi u mozgu, a lučenje melatonina počinje kad padne mrak. On signalizira tijelu da je vrijeme za odmor, smanjuje tjelesnu temperaturu i usporava rad organa kako bi se pripremili za san”, kaže doktorka. Problem, dodaje ona, nastaje kada ljudi počnu uzimati melatonin u velikim dozama, misleći da će tako brže i lakše zaspati.
Melatonin nije lijek za nesanicu, već regulator spavanja. Ako je uzrok problema stres, anksioznost, hormonski disbalans ili loše navike spavanja, suplementi neće riješiti suštinu. “Mnogi ljudi posegnu za melatoninom kao prvim rješenjem jer djeluje jednostavno – popijete tabletu i očekujete da zaspite. Međutim, tijelo tada prestaje da proizvodi dovoljne količine prirodnog melatonina jer dobija signal da ga unosimo spolja. Posljedica toga može biti poremećen ritam sna, glavobolje, vrtoglavica, umor tokom dana, pa čak i promjene raspoloženja”, upozorava Petrović.
Još jedan problem je taj što se melatonin često kupuje bez recepta, pa korisnici ne znaju pravu dozu. Doktorka objašnjava da je preporučena količina obično između 0,5 i 3 miligrama dnevno, dok mnogi uzimaju i po 10 mg misleći da će tako pojačati efekat. “Veće doze ne znače bolji san. Naprotiv, mogu izazvati potpuno suprotan efekat – nesanicu, nemiran san, pa čak i noćne more. Kod nekih osoba melatonin uzrokuje pad krvnog pritiska, hormonalne smetnje i poremećaj menstrualnog ciklusa kod žena”, kaže ona.
Takođe, melatonin ne djeluje isto na sve ljude. Kod nekih izaziva pospanost, dok kod drugih ne stvara gotovo nikakav efekat. Njegovo djelovanje zavisi od starosti, načina života i individualne hormonske ravnoteže. “Ako neko radi noćne smjene ili putuje kroz više vremenskih zona, melatonin može pomoći da se lakše prilagodi novom ritmu spavanja. Ali za osobe koje pate od hronične nesanice, uzimanje bez savjeta ljekara može samo pogoršati stanje”, dodaje Petrović.
Stručnjaci savjetuju da se prije uzimanja melatonina isprobaju prirodni načini za poboljšanje sna: izbjegavanje ekrana sat vremena prije spavanja, smanjenje unosa kofeina i alkohola, redovno vrijeme odlaska u krevet i ustajanja te boravak na dnevnom svjetlu. Melatonin treba posmatrati kao pomoć, a ne kao osnovno rješenje. “Ako ne spavate dobro duže od dvije sedmice, obavezno se obratite ljekaru. Uzrok nesanice treba tražiti dublje – ponekad je u pitanju štitna žlijezda, depresija, pa čak i nedostatak određenih vitamina”, objašnjava doktorka.
Ono što je posebno važno, napominje, jeste da melatonin može da stupi u interakciju s nekim lijekovima, poput antidepresiva, sredstava za razrjeđivanje krvi i kontraceptivnih pilula. Zbog toga se nikako ne preporučuje samoinicijativno uzimanje, naročito kod starijih osoba i onih koji već imaju zdravstvene probleme.
Melatonin može biti koristan saveznik kada se koristi pametno – u malim dozama, u tačno određeno vrijeme i uz nadzor stručnjaka. Ali ako se koristi bez kontrole, može napraviti “haos” u organizmu, poremetiti prirodne procese i dovesti do kontraefekta. Zato ga ne treba piti kao čarobnu pilulu za spavanje, već razumjeti da kvalitetan san počinje zdravim navikama i ravnotežom u tijelu, a ne tabletom koja samo privremeno “gasi” umor.
